ZAŠTITA NA RADU
Zaštitu na radu
Zakonski propisi (regulativa zaštite na radu)
Zaštita na radu sastavni je dio radnog procesa i osnovni uvjet produktivnosti rada. To je skup aktivnosti i mjera (tehničkih, pravnih, organizacijskih, ekonomskih, zdravstvenih i drugih), kojima se osiguravaju uvjeti rada bez opasnosti za život i zdravlje.
Zaštita pri radu uređena je zakonima, pravilnicima, normama i drugim propisima. U Ustavu Republike Hrvatske definirane su neke osnovne postavke koje se odnose na zaštitu pri radu. Sljedeći bitan zakon koji govori o zaštiti na radu je Zakon o radu. Zakon obvezuje poslodavca da osigura radnicima uvjete za siguran rad, da ih poduči o opasnostima i mjerama zaštite na radu, a radnicima daje pravo odbijanja rada koji im može ugroziti život ili zdravlje i to uz punu nadoknadu plaće. Zakon o zaštiti na radu je osnovni zakonski propis koji definira zaštitu na radu. U njemu su definirane obveze i prava poslodavca, radnika te pojedinih subjekata kod poslodavca i među radnicima.
Zaštita na radu u ugostiteljskim objektima važna je jer postoje razni izvori opasnosti koji mogu ugroziti zdravlje i život radnika. Stoga poslodavci trebaju omogućiti svojim zaposlenicima osposobljavanje za rad na siguran način. .
Prava, obveze i odgovornosti subjekata u provedbi zaštite na radu
Nezgodom na radu nazivamo svaki neželjeni i nepredviđeni događaj koji za posljedicu može imati ozljedu, profesionalnu bolest, bolest u svezi s radom, materijalnu štetu ili neki drugi gubitak. Svaki zaposlenik ima pravo, ali i obvezu na edukaciju o zaštiti na radu i rad na siguran način. Obveza poslodavca je da zaposleniku omogući kvalitetnu edukaciju u skladu sa zakonskim propisima. I poslodavac i zaposlenik odgovorni su za provođenje mjera zaštite na radu. Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova zaposlenicima koji prethodno nisu osposobljeni za siguran rad jer postoji opasnost da se ugrozi vlastito zdravlje i zdravlje drugih zaposlenika. Zaposlenik je dužan surađivati s poslodavcem ili njegovim ovlaštenikom te s povjerenikom zaduženim za zaštitu na radu u rješavanju svih pitanja zaštite na radu.
Radi organiziranja i provođenja zaštite na radu poslodavac je dužan izraditi procjenu opasnosti na temelju koje se primjenjuju pravila kojima se otklanjaju ili smanjuju opasnosti i štetnosti na najmanju moguću mjeru te se u tu svrhu moraju osigurati sva potrebna materijalna sredstva. Procjena opasnosti je postupak kojim se utvrđuje razina rizika na radnom mjestu od ozljede na radu ili profesionalne bolesti te poremećaja u procesu rada koji bi mogli izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje zaposlenika.
Ozljeda na radu je svaka ozljeda radnika izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, te ozljeda uzrokovana naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je takva ozljeda uzročno vezana za obavljanje poslova na kojima radnik radi. Ozljedom na radu smatra se i ozljeda radnika nastala prilikom redovnog puta od stana do mjesta rada ili obrnuto te na službenom putu.
Profesionalna bolest se može javiti kao posljedica kratkotrajnog djelovanja neke štetnosti ili kao posljedica uzastopnog i dugotrajnog djelovanja nefizioloških uvjeta rada, štetnih fizikalnih čimbenika (buke, vibracija, zračenja i sl.) kao i nepovoljnih higijenskih uvjeta na radu. Bolesti koje se javljaju kod radnika koji obavljaju posao, ali nisu specifične samo za određenu profesiju nazivaju se bolesti u svezi s radom (svi oblici prehlada do kojih dolazi zbog rada na otvorenom, oboljenja kralježnice i lokomotornog sustava).
Izvori opasnosti na radnom mjestu kuhara i njihovo uklanjanje
Opasnosti prilikom kretanja na radu
Nepridržavanje određenih pravila zaštite na radu vrlo su često uzrokom teških tjelesnih ozljeda, kao što su pad radnika na nivou kretanja, pad s povišenih mjesta, padovi u otvore na podovima i sl. Najčešći uzroci padova su oštećeni, klizavi podovi i tepisi, nezaštićeni otvori u podu, rad s neispravnim ljestvama i slično. Uslijed padova zdravlje zaposlenika može biti znatno narušeno, a može biti i ugrožen život. U slučaju polijevanja podova odmah je potrebno prebrisati površinu. Otvori u podu moraju biti zatvoreni poklopcem ili ograđeni zaštitnom ogradom kako bi se spriječio mogući pad. Poslovi koji se obavljaju na povišenim mjestima, na primjer pranje prozora, uzimanje namirnica i slično, mogu biti opasni jer postoji rizik od pada. Uzrok pada mogu biti i neispravne ljestve ili ljestve koje nisu pravilno postavljene.
Za sigurno kretanje važna su i vrata. Najsigurnija su tzv. njihajuća vrata koja se automatski zatvaraju i smanjuju opasnost od sudara i padova. Staklena vrata i staklene stijene moraju u visini očiju biti označene uočljivim znakom.
Opasnosti kod podizanja i prenošenja tereta
Neprirodan položaj tijela zaposlenika izaziva tjelesna naprezanja koja se ne mogu u potpunosti izbjeći, ali se primjenom posebnih mjera zaštite na radu mogu znatno ublažiti. Radi zaštite života i zdravlja ustanovljena je najveća masa tereta, za muškarce i žene kod stalnog podizanja i prenošenja i ona iznosi:
15 kg za žene do 18 godina starosti
20 kg za žene preko 18 godina starosti
25 kg za muškarce koji nisu profesionalni transportni radnici
do 50 kg za profesionalne transportne radnike.
Kod podizanja i prenošenja tereta potrebno se držati slijedećih uputa:
- noge treba staviti u raskorak i razmaknuti stopala 20 do 30 cm
- stopala se postavljaju uz predmet, koljena se savijaju i čučne se (bez saginjanja i opterećivanja kralježnice)
- predmet se podigne na visinu pogodnu za nošenje
- smjer kretanja mijenja se isključivo tako da promijeni položaj nogu, a ne da se
- okreće gornji dio tijela
- kod odlaganja predmeta najprije se stavi na stol dio predmeta, a onda ga se do kraja gurne rukama i tijelom
Opasnosti od električne struje
Najčešća opasnost od električne struje za čovjeka nastaje njegovim uključenjem u strujni krug, pri čemu kroz ljudsko tijelo protječe struja određene jakosti. Posljedice su teže što je jakost struje veća i što je trajanje prolaza struje kroz organizam duže. Električna struja, prolazeći kroz ljudsko tijelo, izaziva slijedeća djelovanja:
- stvara opekline, vanjske ili unutarnje
- razara krvnu plazmu
- izaziva grčenje mišića (jača struja može izazvati grč grudnog koša i time prestanak disanja)
- izaziva treperenje srčanih mišića i prestanak rada srca
- izaziva smetnje u živčanom sustavu
Savjeti za siguran rad s električnim trošilima :
Prilikom bilo kakvih radova na električnim uređajima treba isključiti osigurače
Nikada se ne dodiruju oštećeni električni vodovi i trošila
- Ako se primijeti da su prekidači, priključnice ili utikač oštećeni, napuknuti ili ih uopće nema, odmah treba upozoriti rukovoditelja ili osobu zadužene za održavanje.
- Osigurače smiju mijenjati samo ovlaštene osobe
- Ako se primijeti da se neki priključni kabel oštetio, potrebno je zahtijevati da ga ovlaštena osoba zamijeni
- Sve instalacije, utičnice, prekidače i ostalo treba često kontrolirati od strane ovlaštene osobe jer male greške mogu prouzročiti ozljede ili požar.
Opasnosti pri radu sa strojevima, alatom i priborom
Prilikom rada u kuhinji , česte su ozljede noževima, rezalicama ili zbog rasprsnuća posuda koje su pod tlakom. Da bi se smanjila mogućnost ozljeđivanja pri radu s noževima i sjekirama, treba se držati određenih pravila sigurnosti npr. držak noža ili sjekire treba biti uvijek suh, oštećene i neispravne noževe i sjekire odmah zamijeniti novima, kod rasijecanja mesa, odvajanja kostiju i slično potrebno je nositi zaštitne rukavice od čelične mreže, nakon završetka rada noževe i sjekire treba spremiti na mjesta predviđena za njihovo odlaganje.
Treba upoznati opasnosti pri radu sa strojevima i uređajima i držati se mjera zaštite. Također se može dogoditi da dio tijela zahvati neki dio stroja koji se zaokreće (rotirajući dijelovi). To mogu biti različiti remeni, remenice, zupčanici, osovine itd. Zato takvi rotirajući dijelovi trebaju biti potpuno zatvoreni ili posebno zaštićeni. Stroj se mora zaustaviti kada su iz nekog razloga rotirajući dijelovi stroja izloženi dodiru. U dijelove strojeva zaštićene limenim štitnicima ne smiju se stavljati ruke. S posudama pod tlakom treba oprezno rukovati jer ako zbog nekog kvara naglo poraste tlak kojeg posuda ne može izdržati, rasprsnut će se. Također je neophodno održavati čistoću ispušnih ventila na posudama pod tlakom.
Opasnost od požara
Opasnosti od požara prisutne su posvuda, a naročito u kuhinjama gdje se radi sa izvorima topline. Izvori paljenja su otvoreni plamen, trenje, vođenje topline, iskra, električni luk, isijavanje i dr. Svaki zaposleni radnik treba biti dobro upoznat sa svim mogućim opasnostima i izvorima nastanka požara te načinom njegovog sprečavanja i gašenja. Nestručno rukovanje strojevima i alatima, nestručno održavanje oruđa, uređaja, instalacija i opreme, nepravilna uporaba vatre neke su od opasnih ponašanja koja izazivaju požar.
Pri rukovanju plinskim uređajima postoji opasnost od požara i eksplozije, na primjer ako je plinska instalacija ili uređaj pokvaren. Do toga može doći ako plin curi iz uređaja ili instalacija u prostorije koje se nedovoljno provjetravaju. Zbog toga uređaji moraju biti potpuno ispravni, a instalacija izvedena prema propisima. Kod paljenja plamenika, najprije se pali šibica, a tek tada se otvara dovod plina.
Čim se pojavi požar mora se odmah pristupiti gašenju s odgovarajućim raspoloživim sredstvima za gašenje te hitno zatražiti pomoć vatrogasne službe ukoliko nije moguće odmah ugasiti vatru. Plamen je moguće ugasiti prekrivanjem (dekom) te aparatima za početno gašenje požara i to aparatom s ugljičnim dioksidom ili s prahom. U slučaju požara
treba brzo reagirati. Zbog toga se u radnim prostorijama moraju nalaziti aparati za početno gašenje požara, a zaposlenici moraju znati njima rukovati. Pristup aparatima za gašenje požara mora biti uvijek slobodan.
Opasnost od opeklina
Budući da se u kuhinji radi s izvorima topline postoji opasnost od opeklina koje najčešće nastaju zbog dodira s vrućim dijelovima uređaja, posudama te vrelom vodom ili hranom. Zapaljeno ulje ne gasi se vodom nego je potrebno onemogućiti pristup kisiku prekrivanjem. Također je važno da se u vruću masnoću ne stavljaju vlažne i mokre namirnice kako ne bi došlo do prskanja masnoće i izazivanja opeklina.
Prilikom neposrednog izgaranja krutog ili tekućeg goriva te plina u pećima i štednjacima postoji opasnost od razvijanja i širenja ugljičnog monoksida (CO) pa je važno uvijek provjetravati prostorije. U slučaju glavobolja, mučnina te vrtoglavica potrebno je odmah zatražiti liječničku pomoć zbog mogućeg trovanja. Unesrećenog je potrebno čim hitnije iznijeti iz zatrovanog prostora jer trovanje može biti smrtonosno.
Sprječavanje opasnosti primjenom osobnih zaštitnih sredstava
Osobna zaštitna sredstva služe za zaštitu tijela od štetnih utjecaja radne okoline.
Najčešće se povređuju ruke, zatim noge, glava, trup i vrat.
Ruke se zaštićuju običnim kožnim zaštitnim rukavicama (zaštita od šiljatih predmeta), azbestnim rukavicama (zaštita od toplinskog zračenja) ,gumenim rukavicama (zaštita od vode i nagrizajućih tekućina), a kod poslova s noževima koriste se rukavice s čeličnom mrežom radi zaštite od porezotina. U tom slučaju, uz rukavice se koriste i pregače od čelične mreže. Kod poslova u kuhinji koristi se posebna odjeća izrađena od bijelog platna koja se može održavati na visokom higijenskom stupnju.
Muški zaposlenici koriste bluzu, hlače, pregaču i kapu dok žene koriste kutu, pregaču i povezaču. Također se koriste i papuče ili specijalne cipele od kože. Kod pranja posuđa koristi se dodatno pregača od gume ili plastike te nepropusne cipele ili čizme ako se po podu razlijeva veća količina vode.
Mjere pružanja prve pomoći
Prva pomoć je skup postupaka kojima se pomaže ozlijeđenoj ili iznenada oboljeloj osobi na mjestu događaja, prije dolaska hitne medicinske službe ili drugih kvalificiranih zdravstvenih djelatnika. Zakonom o zaštiti na radu propisano je da treba djelatnike obvezno osposobiti za pružanje prve pomoći u slučaju bolesti ili ozljede na radu. Ciljevi pružanja prve pomoći su spašavanje života, sprečavanje nastanka komplikacija i invalidnosti i skraćivanje trajanja liječenja i oporavka, ne dovodeći u opasnost vlastiti život. Prvu pomoć pruža osoba koja se zatekne na mjestu nesreće, a o njezinom poznavanju prve pomoći ovisi daljnji tijek spašavanja, osiguravanje brze intervencije hitnih službi i u konačnici uspješnost spašavanja.
Prva pomoć kod krvarenja
Kod krvarenja prva pomoć se sastoji u što hitnijem zaustavljanju krvarenja kako bi gubitak krvi bio što manji. Jako krvarenje privremeno se zaustavlja jakim pritiskom na mjestu ili malo iznad ozljede. Kod krvarenja iz manjih arterija i vena te pri kapilarnom krvarenju moguće je zaustavljanje krvarenja tako da se ozljeda čvrsto stegne kompresijskim zavojem. Ako je rana koja krvari u području kuka, sjednog dijela, vrata i prepone jedini način zaustavljanja krvarenja je jakim pritiskom na ozljedu. U slučaju sumnje na unutarnje krvarenje najvažniji je brzi prijevoz u bolnicu. Znakovi unutarnjeg krvarenja su izrazito blijeda, hladna i vlažna koža uz osjećaj slabosti, vrtoglavica, jake pospanosti, žeđi, hladnoće, mučnine i strah od smrti. Unesrećenom iskri pred općima i šumi u ušima.
Prva pomoć kod električnog udara
U svakoj radnoj prostoriji gdje se nalaze električne instalacije ili uređaji postoji opasnost od udara struje. Ako osoba doživi električni udar može zadobiti lakša ili teža zdravstvena oštećenja: opekotine, grčenje mišića, prekid disanja i rada srca.
Pri pružanju prve pomoći kod udara električne struje, najprije treba što prije osloboditi ozlijeđenog od djelovanja struje, ali nikako ne golim rukama. Ako ozlijeđeni ne diše ili je došlo do zastoja srca, treba odmah započeti oživljavanje masažom srca i umjetnim disanjem.
Masaža srca
Pravila masaže srca
- Kleknite sa strane u visini prsnog koša
- Odredite mjesto pritiska na prsnoj kosti (sredina prsne kosti)
- Ruke su ispružene u laktovima
- Ramena su u ravnini iznad prsne kosti
- Snaga pritiska mora se prilagoditi tjelesnoj građi i uzrastu žrtve, tako da utisne kost za 4-5 cm, pritisne se 30 puta brzinom 100-120 pritisaka u minuti
Umjetno disanje
Umjetno disanje može se obaviti na dva načina: metodom usta na nos i metodom usta na usta. Prije nego što se pristupi upuhivanju zraka mora se osigurati prolaz zraku kroz dišne putove. Najprije treba provjeriti ima li u dišnim putovima stranog sadržaja (slina, krv), a zatim zabaciti glavu unazad.
Pravila umjetnog disanja:
- Zatvorite nos pomoću dva prsta ruke koja se nalazi na čelu
- Uvijek koristite zaštitna sredstva (maramica, maska)
- Svoja usta čvrsto priljubite uz usta ili nos osobe kojoj dajte umjetno disanje
- Upuhnite zrak u dišne putove metodom “usta na usta” ili “usta na nos” 2 puta
- Promatranjem pomaka (širenja) prsnog koša provjeravajte uspješnost postupka
Omjer masaže srca i umjetnog disanja je 30:2.
Prva pomoć kod gubitka svijesti
Kod osoba koje su bez svijesti dolazi do potpunog opuštanja muskulature, pa tako korijen jezika pada unatrag i zatvara dišni put. Zato je potrebno zabaciti glavu unesrećenog unatrag kako bi se oslobodili dišni putevi. Provjeri se je li unesrećeni diše, ako diše i srce radi , potrebno je unesrećenog staviti na bok i pozvati hitnu pomoć. Osobi koja je izgubila svijest nikad se ne smije podizati glava i davati voda i hrana.
Ako unesrećeni ne diše i srce na radi potrebno je početi s umjetnim disanjem i masažom srca.
Prva pomoć kod otvorenih rana i opeklina
Rane nastaju najčešće kao posljedica mehaničkih ozljeda. To su rane kostiju, krvnih žila, živaca i unutarnjih organa. Možemo ih podijeliti na zatvorene rane s neozlijeđenom kožom i otvorene rane s ozlijeđenom kožom.
Osnovna načela prve pomoći kod rana:
- ranu ne dirajte prstima, niti ju ispirite bilo kakvim sredstvom, osim kod rane koja je onečišćena otrovom. Ranu koja je onečišćena otrovom preporučuje se očistiti alkoholom ili sličnim sredstvom.
- manja i slobodna strana tijela smiju se čistom gazom i ukloniti ako se nalaze na površini rane.
- ranu pokrijte sterilnom gazom i to tako da gaza pokriva cijelu ranu i prelazi njezine rubove.
- preko gaze stavite zavoj koji treba učvrstiti gazu
Opekline nastaju uslijed djelovanje visoke temperature, a mogu nastati i djelovanjem električne energije, plamenom ili slično. Kod manjih opeklina pojavljuje se crvena i lagano otečena koža, a kod većih opeklina pojaviti će se i mjehuri.
Osnovna načela prve pomoći kod opeklina:
- ohladite opeklinu što prije
- izbjegavate hlađenje jako hladnom vodom i nikada ne stavljajte led
- nakon hlađenja opeklinu prekrite sterilnim materijalom “zavojem za opekline” i nikada ne stežite
- unesrećeni mora mirovati
- pozovite hitnu medicinsku pomoć
Na opeklinu se ne stavljaju kreme i ne buše se nastali mjehuri.
Prva pomoć kod ozljeda kemikalijama
Ozljede kemikalijama mogu nastati djelovanjem korozivnih sredstava, kiselina, lužina te solima teških metala na kožu.
- Osnovna načela prve pomoći kod ozljeda kemikalijama:Uklonite svu odjeću koja je natopljena korozivnim sredstvom
- Obilno isperite ozlijeđeni dio vodom
- Ako je kruto kemijsko sredstvo, mehanički ga odstranite i tek onda isperite
- Pokrijte sterilnim materijalom i pozovite hitnu medicinsku pomoć.
Prva pomoć kod gušenja
Do gušenja može doći uslijed nedostatka zraka i trovanja plinovima i do gušenja stranim tijelom. Znakovi gušenja plinom su ubrzano disanje, poremećaj svijesti s grčevima, pri kraju se svi pokreti smiruju i nastupa duboka nesvijest koja prelazi u smrt. Sve te faze zajedno traju 3 do 5 minuta. U slučajevima gušenja odmah treba započeti sa umjetnim disanjem jer čovjek može izdržati bez disanja 3 – 5 minuta i pozvati hitnu pomoć.
Prva pomoć kod gušenja stranim tijelom:
- Kada je dišni put djelomično začepljen, potičite osobu na kašljanje i nemojte ju udarati u leđa ili pritiskati na trbuh
- Kada je dišni put potpuno začepljen, udarite osobu 5 puta po leđima ili izvedite pritisak na trbuh ( Heimlichov zahvat)
- Kod trudnica i pretilih osoba pritisak izvodite na sredini prsne kosti
PRIMJERI PITANJA ZA PONAVLJANJE I PROVJERU ZNANJA
- Koja je zakonska obveza poslodavca u vezi zaštite na radu?
_____________________________________________________
_____________________________________________________
_____________________________________________________
- Što je nezgoda na radu?
______________________________________________________
_____________________________________________________
- Dopuni:
________________________________ je svaka ozljeda radnika izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, te ozljeda uzrokovana naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma.
______________________________se može javiti kao posljedica kratkotrajnog djelovanja neke štetnosti ili kao posljedica uzastopnog i dugotrajnog djelovanja nefizioloških uvjeta štetnih fizikalnih čimbenika ( buke, vibracija, zračenja i sl.) kao i nepovoljnih higijenskih uvjeta rada.
- Navedi upute kojih se potrebno držati kod podizanja i prenošenja tereta!
___________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________
5. Zaokruži jesu li tvrdnje koje se odnose na vegetarijansku prehranu točne ili netočne:
1. Prilikom bilo kakvih radova na električnim uređajima treba isključiti osigurače
TOČNO NETOČNO
- Čim se pojavi požar, mora se odmah pristupiti gašenju s odgovarajućim raspoloživim sredstvima za gašenje te hitno zatražiti pomoć vatrogasne službe ukoliko nije moguće odmah ugasiti vatru
TOČNO NETOČNO
- Zapaljeno ulje gasi se vodom ili je potrebno onemogućiti pristup kisiku prekrivanjem
TOČNO NETOČNO
- Kod poslova s noževima koriste se rukavice sa čeličnom mrežom radi zaštite od porezotina
TOČNO NETOČNO
- Navedi postupke prve pomoći kod krvarenja!
____________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________
- Navedite pravila masaže srca!
- Kako se ispravno daje umjetno disanje ( opiši)!
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
- Koje su mjere prve pomoći kod gubitaka svijesti?
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
10. Zaokruži da li su tvrdnje koje se odnose na vegetarijansku prehranu točne ili netočne:
a) ranu se ne dira prstima, niti se ispire bilo kakvim sredstvom, osim kod rane koja je onečišćena otrovom.
TOČNO NETOČNO
b) Na opeklinu se stavlja led ako ga imamo
TOČNO NETOČNO
c) Ako je došlo do polijevanja kemikalijama potrebno je odmah obilno isprati ozlijeđeni dio vodom
TOČNO NETOČNO
d) Ukoliko dolazi do gušenja stranim predmetom i kada je dišni put potpuno začepljen, potrebno je unesrećenog staviti na bok i pozvati hitnu pomoć
TOČNO NETOČNO