Zaštita na radu (art deco)

1.1.Uvod u zaštitu na radu

Zaštita na radu provodi se s ciljem osiguranja uvjeta rada bez opasnosti po život i zdravlje, odnosno, s ciljem izbjegavanja ozljede i oboljenja, ili barem ublažavanja njihovih posljedica.

Nesrećom na poslu smatra se ozljeda radnika na radnom mjestu, redovnom putu od stana do mjesta rada ili obrnuto, kao i na službenom putu.

Sprječavanje ozljeda i oboljenja na radu

U svakoj nezgodi sudjeluju subjektivni čimbenici (ljudski faktor) i objektivni čimbenici (ukupni materijalni svijet koji okružuje čovjeka za vrijeme rada). Mnogi od izvora opasnosti se ne mogu u potpunosti savladati primjenom opisanih načina zaštite, zato je pravilno i sigurno ponašanje radnika pri radu posljednji faktor za suzbijanje ozljeda i oboljenja.

Pravo zaštite na radu imaju:

• Radnici u poduzeću u kojem su zasnovali radni odnos i svaka osoba koja na temelju ugovora u istom poduzeću obavlja određeni rad
• Osobe na dobrovoljnoj praksi (volonteri)
• Učenici i studenti na praktičnom radu u toku stručnog osposobljavanja

Dužnosti poslodavca

Uprava objekta mora osigurati da se, u svrhu što boljeg odvijanja poslovnih procesa, utvrde i napišu pravila, postupci, radne upute i ostala dokumentacija.

• Općim aktom organizacije, normirati način organiziranja, provođenja i unapređivanja zaštite na radu
• Programom mjera zaštite na radu predvidjeti unapređivanje i poboljšanje zaštite.

U cilju provođenja zaštite poslodavac je dužan poduzeti sljedeće mjere:

• Upotrebljavanje samo ispravnih i sigurnih oruđa za rad
• Primjena sigurnog načina rada
• Izrada, održavanje i upotreba odgovarajućih sigurnosnih sredstava
• Osposobiti radnika za rad na siguran način
• Organizirati preventivne zdravstvene preglede radnika na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada
• Organizirati pružanje prve pomoći i liječničke pomoći u slučaju oštećenja zdravlja radnika

Prava i dužnosti radnika

Svi zaposleni radnici su obavezni:

• Prisustvovati osposobljavanju za rad na siguran način
• Pristupiti zdravstvenom pregledu na koji ih uputi poslodavac, prije poslova s posebnim uvjetima rada i u toku obavljanja takvih poslova
• Obavljati poslove u skladu s pravilima zaštite na radu
• Rukovati oruđem za rad u skladu s njegovom namjenom prema uputama proizvođača i propisima objekta u kojem se rad izvršava
• Omogućiti ovlaštenoj osobi da provjeri je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih opojnih sredstava
• Prijaviti svaki nedostatak ili kvar na radnom alatu

Osim dužnosti radnik ima prava koja proizlaze iz primjena pravila zaštite na radu:

• Da ih nadležni rukovoditelj ili druga određena osoba prije upućivanja na rad pobliže upozna s radnim mjestom, uvjetima rada, opasnostima te mjerama i sredstvima za zaštitu od opasnosti
• Odbiti rad na poslu na kojem mu prijeti neposredna opasnost po život, zbog toga što nisu primijenjena pravila zaštite na radu, odnosno ako mu prijeti neposredna opasnost po život zbog štetnog djelovanja više sile ili protupravnog djelovanja drugih osoba
• Da radne prostorije, oruđa za rad i uređaji s kojima rade budu izvedeni sukladno zahtjevima sigurnosti na radu
• Odbiti rad na radnom mjestu ako im prijeti neposredna opasnost za život i zdravlje zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu predviđene propisom ili općim aktom poduzeća.

Pravila zaštite na radu

Pri obavljanju poslova i radnih zadataka moraju se primjenjivati osnovna pravila zaštite na radu kojima se uklanjaju ili smanjuju opasnosti:

1.2.Osnovni izvori opasnosti i mjere zaštite na radu

Pri obavljanju svojih poslova čovjek se često susreće s različitim opasnostima i faktorima koji mogu štetno utjecati na njegov organizam i smanjiti njegovu sposobnost za rad, uzrokujući razne nezgode i profesionalne bolesti.

Društvo je nastojalo te opasnosti smanjivati nizom različitih mjera kao što su:

• Tehničke mjere zaštite i sredstva osobne zaštite
• Mjere kojima se djeluje na neposredne subjektivne faktore
• Organizaciono – pravne mjere

No, da bi se mogle poduzimati odgovarajuće mjere zaštite potrebno je upoznati opasnosti koje prijete na radu, koje se mogu svrstati u nekoliko skupina:

1. Mehanički izvori opasnosti
2. Opasnost od električne struje
3. Opasnost pri kretanju na radu
4. Kemijske štetnosti
5. Buka i vibracija
6. Mikroklima

1.3.Kretanje na radu

Na prometnim površinama po kojima se kreću radnici zaposleni u ugostiteljstvu i hotelijerstvu veoma su česti padovi radnika. Najčešći su uzroci padova oštećeni i klizavi podovi. Poznato je da će ozljeda od pada biti to teža, što je visina s koje pad može uslijediti veća. Međutim, pad na površini po kojoj se hoda, na ravnom podu, može također uzrokovati ozljede, često s veoma teškim posljedicama.

Izvedba podova mora biti takva da je onemogućeno klizanje čak ako su podovi i vlažni.

U prostorijama za pripremanje hrane kao zaštita od padova koriste se i gumeni sagovi koji sprečavaju klizanje, a ne postoji mogućnost posrtanja kao što je to slučaj kod drvenih podloška.

• Održavanje podova mora biti besprijekorno kako bi se spriječili padovi, npr. zbog prolivene tekućine, razbacanog materijala, zakrčenih prolaza, oštećenih podova itd.

Dizanje i prenošenje tereta

Stalnom primjenom podesne metode za podizanje i prenošenje manjih sanduka ili paketa potrebno je pridržavati se slijedećih uputa:

Zauzmite siguran položaj nogu kako biste postigli ravnotežu tijela. To znači da su noge postavljene u raskorak s razmakom stopala od po prilici 20 do 30 cm.

Postavite stopala neposredno uz podnožje predmeta. Na taj način zaštićujete leđne mišiće od preopterećenja.

Savijte koljena i čučnite. Ne saginjite se, već držite kičmu ravno i što je moguće više uspravno. Ako je potrebno, koljena raširite, ili samo jedno koljeno više približite predmetu.

Zahvatite rukama predmet i počnite ga podizati, i to snagom nogu, jer pri tome koristite najsnažnije grupe mišića u tijelu. Predmet držite cijelo vrijeme potpuno uz tijelo.

Uspravite se i podignite predmet na visinu pogodnu za prenošenje. Pri promjeni smjera kretanja budite pažljivi, ne okrećite gornji dio tijela. Smjer kretanja mijenjajte isključivo promjenom položaja nogu.

Kod odlaganja predmeta najprije stavite na stol samo dio predmeta, a onda ga do kraja gurnite rukama ili, ako je potrebno, tijelom.

Ako predmet kojega ste nosili u visini pojasa želite spustiti na pod, postupite slično kao i kod podizanja. Uz što je moguće više uspravnu kičmu i s predmetom priljubljenim uz tijelo, savijte koljena i spuštajte predmet mišićima ruku i nogu.

1.4.Električna struja

Opasnost od električne struje u ugostiteljstvu i hotelijerstvu pojavljuje se kada električne instalacije i pribor, strojevi i uređaji  nisu ispravni, odnosno nisu izvedeni ili održavani tako da se onemogući dodir s dijelovima koji bi u bilo kojem slučaju mogli doći pod napon.

U kuhinji, na električnom štednjaku i na raznim strojevima za pripremanje hrane postoji opasnost od slučajnog dodira dijelova pod naponom ali je opasnost od udara električne struje povećana zbog vlage i vode koja je stalno prisutna. Zbog toga je potrebno voditi neprekidnu brigu o ispravnom održavanju električnih instalacija i pribora, te električnih strojeva, uređaja i naprava.

Popravke ili izmjene osigurača ne obavljajte sami. Osigurače smiju mijenjati samo ovlaštene osobe, a “krpanje” osigurača je zabranjeno.

1.5.Osobna zaštitna sredstva

U ugostiteljstvu postoji tradicija da se kod nekih radova upotrebljava sasvim određena odjeća i obuća, najčešće iz sanitarnih razloga.

Tako se kod kuhanja hrane koristi odjeća od bijelog platna, koja se sastoji od bluze i hlača, te pregače i kape za muškarce, odnosno kute, pregače i povezače za žene. Osim toga, koriste se i papuče ili specijalne cipele od kože.

Kod poslova s noževima na rezanju mesa, odvajanju mesa od kostiju i slično, postoji  opasnost od ozljeda ruku. Zbog toga se na takvim radnim mjestima koriste posebne rukavice i pregače od čelične mreže za zaštitu od porezotina.

Za rad u prostorijama s rashladnim uređajima gdje vlada niska temperatura treba koristiti posebnu zaštitnu odjeću s uloškom za zaštitu od hladnoće.

1.6.Strojevi i uređaji

U ugostiteljstvu se koriste razni strojevi za pripremanje hrane, kao što su strojevi za čišćenje povrća, različite miješalice, rezalice i drugo. Za kuhanje se koriste i kotlovi na paru. Za zagrijavanje vode koriste se kotlovi i bojleri, također na pogon plinom, parom, ili električnom strujom.

Opasnosti postoje i od zahvaćanja osoblja rotirajućim dijelovima, kao što su remeni, remenice, zupčanici, osovine itd., ozljede na oštre dijelove kao što su noževi, rezalice i sl., te opasnosti od rasprsnuća posuda pod pritiskom. Gdje god je moguće na strojevima treba postaviti uređaje za blokiranje, zbog zaštite radnika kod dodira s rotirajućim dijelovima.

Dijelovi za prijenos energije na stroju, kao što su zupčanici, remenice i osovine, trebaju biti potpuno zatvoreni, osim ako su već svojim smještajem zaštićeni, kako bi se spriječilo da radnici dođu u dodir s njima.

Prije čišćenja, podešavanja ili popravljanja stroja električnu struju treba isključiti, ukoliko postoji bilo kakva opasnost da bi se stroj za vrijeme rada mogao pokrenuti. Sklopke trebaju biti blokirane u položaju “isključeno”, a utikači odstranjeni iz priključnica.

 

            Ne koristite strojeve i uređaje ako niste sigurni kako se njima rukuje.

            Sa strojevima i uređajima smiju raditi samo one osobe koje poznaju siguran postupak      pri radu, te sve opasnosti i mjere zaštite. Za rad s novim strojem ili uređajem tražite          upute od vašeg rukovodioca.

Na strojevima za mljevenje mesa opasnost od zahvaćanja ruku sprečava se postavljanjem limenih lijevaka, koji su obično malog promjera i prilično visoki, pa ne postoji mogućnost da ruka dođe do puža. Koliki će biti promjer i visina lijevka, ovisi o brzini i kapacitetu stroja.

Lijevak na ručnim i električnim strojevima za mljevenje mesa manjeg kapaciteta treba biti uzak i dug. Promjer ne smije biti veći od 50 mm, a visina mora iznositi najmanje 100 mm.

Na strojevima za mljevenje mesa sa većim kapacitetom i većim otvorima za punjenje treba biti postavljena zaštita u obliku prstena, koja se može podešavati po visini. Promjer otvora na zaštitnom prstenu ne smije biti veći od 50 mm. Visina na koju treba podesiti zaštitu ovisi od vanjskog promjera zaštitnog prstena, o širini otvora za punjenje (lijevak) te o veličini ruke radnika. Zato je potrebno da svaki radnik prema veličini svojih ruku posebno podesi zaštitni prsten.

 

Kod strojeva za sječenje prostor oko noževa mora biti potpuno zatvoren odgovarajućim poklopcem na kojemu se nalazi uređaj za blokiranje. Taj uređaj ima zadaću da omogući rad sa strojem ako zaštitni poklopac nije na svom mjestu.

Rezalice narezaka i kruha zaštićuju se od posjekotina nožem tako, da se postavljaju štitnici noževa i držač ostataka s poklopcem, koji se ne mogu otvoriti ili odstraniti kada je stroj u pogonu. Kod strojeva većeg kapaciteta na štitnike odnosno poklopce postavlja se uređaj za blokiranje.

 

            Ne obavljajte rad, ako štitnici nisu na svom mjestu.

 

Strojevi za rezanje povrća zaštićuju se na sličan kao i strojevi za mljevenje mesa, tj. pomoću produženog lijevka, te potiskivačem koji služi kao poklopac koji se ne može skinuti sa stroja. Na taj način izbjegnuta je mogućnost da stroj zahvati prste poslužioca.

Strojevi za pasiranje ne mogu imati tako uske lijevke i otvore za ubacivanje, kao što je to slučaj kod strojeva za rezanje i mljevenje mesa. Zato se za zaštitu od zahvaćanja ruku i prstiju poslužioca postavljaju u lijevak zaštitne limene prečke, koje sprečavaju da ruka radnika dođe do opasnog prostora.

Čišćenje i ljuštenje povrća obavlja se na strojevima koji su konstruirani tako, da rade na principu rotirajućeg bubnja zatvorenog u samoj konstrukciji. Prema tome, opasnosti postoje pri umetanju povrća, ili ako se rukama uđe u prostor rotirajućeg bubnja dok stroj radi, te opasnost od zahvaćanja uređajima za prijenos gibanja. Provođenje zaštite kod ovakvih strojeva sastoji se u tome, da se onemogući poslužiocu da bilo kada, osim dok stroj ne radi, dođe rukama u opasan prostor. To se postiže postavljanjem poklopca na kojemu se nalazi uređaj za blokiranje.

Miješalice i mikseri svih vrsta predstavljaju opasnost od zahvaćanja lopaticama u prostoru za miješanje, te opasnost od zahvaćanja kose poslužioca osovinom iznad prostora za miješanje.

 

            Bez obzira na postavljenu zaštitu na strojevima pri radu ne nosite kravatu, šal, prstenje,   ili preširoku odjeću. Dugu kosu treba povezati maramom ili povezačom.

 

Tračna pila za rezanje mesa i kostiju mora imati zaštićen list pile po cijelom obodu, osim na dijelu na kojemu se reže, jer nezaštićeni list može zahvatiti osobu koja rukuje strojem i teško je ozlijediti. Pomični štitnik na tom dijelu mora se prije početka rada podesiti na takvu visinu koja odgovara visini predmeta koji se reže, štitnik mora biti uvijek namješten tako da se nalazi neposredno iznad predmeta.

Opasnosti koje nastaju na uređajima za kuhanje i pečenje hrane su izrazito opasne. Ozljede pri radu na ovim uređajima često završavaju teškim posljedicama, a naročito kada se radi s uređajima gdje se hrana priprema pod tlakom, bez obzira o kojem se izvoru energije radi.

Naime, ako uslijed nekog kvara dođe do naglog povećanja tlaka kojeg kotao ne može izdržati, kotao će se rasprsnuti. Zbog toga na kotlovima za brzo pripremanje hrane, koji rade pod tlakom, mora biti postavljena indikatorska i sigurnosna armatura.

 

            Pri zatvaranju poklopca kotla provjerite ispravnost gumenog brtvila, vijaka za      pritezanje poklopca, ili ako se poklopac zatvara potiskom i zakretanjem, provjerite             ispravnost segmenta za učvršćivanje poklopca.

 

Redovito kontrolirajte radni tlak na manometru, koji ne smije prijeći oznaku maksimalnog tlaka označenog crvenom crtom.

Ne otvarajte poklopac kotla tako dugo dok se ne uvjerite da više nije pod tlakom. Na taj ćete način izbjeći udarac poklopcem i opekline parom.

1.7.Alat i pribor

Najveća opasnost od posjekotina i uboda nastaje pri korištenju noževa i sjekira kod pripremanja hrane. Najčešći razlozi su:

• Prenošenje noževa bez štitnika u rukama, na pojasu ili u džepovima
• Odlaganje sjekira po stolovima, policama i sličnim mjestima koja za to nisu predviđena
• Oštećene i rasklimane drške
• Loše naoštrena sječiva
• Nekorištenje osobne zaštitne opreme pri rezanju i sječenju
• Loša organizacija rada

Da bi se smanjila mogućnost ozljeda pri radu s noževima i sjekirama, potrebno je pridržavati se određenih pravila sigurnosti pri rukovanju ovim priborom. Također treba obratiti pažnju odgovarajućoj zaštiti noževa i sjekira, sigurnom odlaganju i uskladištenju noževa, uvježbavanju i nadzoru u pogledu sigurnog načina rada pri oštrenju noževa, te upotrebi odgovarajuće osobne zaštitne odjeće i opreme.

Kod svih radnih operacija na rasijecanju mesa, odvajanju kostiju i sl., potrebno je za zaštitu od uboda i posjekotina koristiti zaštitne rukavice od čelične mreže, a da se spriječe ubodi nožem u trbuh, potrebno je koristiti pregače od istog materijala.

1.8.Ugrijani predmeti i tvari

Pri svim poslovima na pripremanju, kuhanju i serviranju hrane postoje i opasnosti od opeklina. Do njih uglavnom dolazi uslijed dodira sa vrućim dijelovima uređaja, posuda, te vrelom vodom ili hranom. Za zaštitu od opeklina kod pripremanja i kuhanja hrane najučinkovitije je provođenje ispravnih radnih postupaka i poštivanje određenih pravila ponašanja:

• Poštujte pravilo da se voda, vlažni i mokri predmeti ne stavljaju u vruću mast. Najprije ih treba ocijediti.
• Sve posude kod kuhanja i pečenja zatvarajte poklopcima.
• Ako se zapali ulje ili mast ne gasite to vodom, već prekrivanjem.
• Pri prijenosu ugrijanih posuda neka vam uvijek budu pri ruci zaštitne rukavice.
• Za prenošenje ugrijanih i teških lonaca i kotlića u prostorijama za pripremanje hrane koristite stolicu s kotačićima.

1.9.Štetne tvari, mikroklima

Prilikom neposrednog sagorijevanja krutog ili tekućeg goriva te plina u pećima i štednjacima postoji opasnost od razvijanja i širenja ugljičnog monoksida. U prostorijama koje se ne provjetravaju ugljični monoksid može štetno djelovati na organizam.

Prvi znaci djelovanja ugljičnog monoksida su glavobolja i mučnina. Nakon toga moguća je nesvjestica. Ako ugroženome nitko ne pruži pomoć, trovanje monoksidom može izazvati smrt. Stoga već pri prvim znacima prisutnosti ugljičnog monoksida provjetrite prostorije i obavijestite rukovoditelja.

U radnim prostorijama kuhinje obično vlada povišena temperatura i vlaga. Takvi štetni mikroklimatski uvjeti mogu uzrokovati pojačano znojenje, ubrzan puls, smanjenje sposobnosti za rad, a može doći i do takozvanog toplinskog udara. Za smanjenje visoke temperature i vlage koristite ventilacijske uređaje.

1.10.Higijenski uvjeti za rad s hranom

Kod pripremanja i posluživanja hrane u ugostiteljstvu osoblje mora poštivati osnovne higijenske norme. Za vrijeme rada osoblje ne smije dirati rukama po svojoj koži i kosi bez da naknadno opere ruke. Kod kihanja ili kašljanja pred usta treba staviti maramicu ; ako se stavi ruka treba je odmah oprati. Kosa treba bit pokrivena ili vezana da bi se izbjeglo upadanje kose u hranu. Hrana mora biti spremljena tako da je zaštićena od svakog zagađivanja.

Pitanju osobne higijene treba posvetiti posebnu pažnju, jer o pravilnom provođenju osobne higijene ovisi zdravlje zaposlenog osoblja kao i zdravlje gostiju.

U prostorijama gdje se priprema hrana moraju se osigurati umivaonici za pranje ruku toplom vodom.

1.11.Opasnosti od zaraza putem hrane

Trovanje hranom je incident pri kojem se jedna ili više osoba zarazila konzumacijom pokvarene, kontaminirane ili nepravilno pripremljene hrane. Takav incident može objektu prouzročiti mnoštvo problema:

• gubitak gostiju i smanjenje zarade
• gubitak prestiža i reputacije
• opasnost od tužbe
• povećanje premije osiguranja
• potreba za doškolovanjem zaposlenika

Da bi se izbjegli spomenuti problemi važno je da su zaposlenici kuhinje upoznati s načelima sigurnog postupanja s hranom kao i potencijalnim opasnostima koje se mogu dogoditi ako se zaobiđu neka važna pravila.

Potencijalno zarazna hrana

Pod pojmom potencijalno zarazne hrane smatramo one namirnice koje su lako kvarljive ili zahtijevaju specifičan način pripreme da bi bila sigurna. To su uglavnom namirnice s velikom količinom proteina i niskom razinom Ph kiseline:

• mliječni proizvodi
• jaja
• meso i riba
• krumpiri
• povrće koje je bilo termički obrađeno

Postoje tri načina na koji se hrana može zaraziti, a to su:

• biološkim (bakterije, virusi, paraziti, gljivice i toksini koji se najčešće nalaze u nekim vrstama riba)
• kemijskim (pesticidi, aditivi, toksični metali, sredstva za čišćenje)
• fizičkim putem (kosa, šporkica, slomljeno staklo)

Da bi se izbjegle potencijalne opasnosti važno je:

• svu hranu tretirati na temperaturi koja je propisana za određenu vrste hrane
• paziti da se mikroorganizmi ne prenesu s jednog izvora na drugi
• prakticirati osobnu higijenu
• izbjegavati upotrebu posuđa od toksičnih metala
• zabraniti pripremu hrane radnicima koji pate od proljeva, vrućice, povraćanja, upaljenog grla ili drugih simptoma zarazne bolesti