Osobna higijena odnosi se na higijenske postupke koje neka osoba održavanjem čistoće provodi radi skrbi o vlastitom tjelesnom zdravlju i blagostanju. Motivacija za postupke osobne higijene leži u redukciji osobnih bolesti, liječenju od njih, optimalnom zdravlju te osjećaju za blagostanje, socijalnu prihvaćenost i prevenciju širenja bolesti na druge.
Postupci osobne higijene uključuju: posjet liječniku, posjet stomatologu, redovito pranje (kupanje ili tuširanje) tijela, redovito pranje ruku, četkanje i njegovanje zubi, osnovnu manikuru i pedikuru, žensku higijenu i zdravu prehranu.
Radna odjeća i obuća kuhinjskog osoblja:
- Radi održavanja osobne i radne higijene svaki član kuhinjskog osoblja mora na poslu nositi propisano radno odijelo (uniformu)
- Radna odjeća mora biti izrađena od kvalitetnog materijala koji se može iskuhati i glačati na temperaturi višoj od 100° Kuharsko osoblje mora uvijek imati u pričuvi komplet radne odjeće. Odjeća je nalčešće najčešće bijele boje.
1.1. HIGIJENA OSOBLJA I RADNOG OKRUŽENJA
U industriji hrane i pića sigurnost hrane apsolutni je prioritet. Sigurnost hrane konačni je rezultat složenog sustava higijenskih intervencija kojima treba upravljati stručno i dosljedno. O sigurnost hrane nema rasprava.
Djelotvorno upravljanje higijenom osoblja kritična je komponenta sigurnosti hrane. S obzirom na fizičku interakciju između čovjeka i proizvoda to je vjerojatno i najkritičnija higijenska intervencija u proizvodnom okruženju. Prijenos patogenih mikroorganizama s čovjeka vjerojatniji je od svih drugih načina unakrsne kontaminacije.
Održavanje higijene u kuhinji:
- U kuhinji mora biti besprijekoran red i čistoća, otpaci se moraju redovito odstranjivati.
- Radne upute treba poštovati i u cjelokupnom tehnološkom procesu pripreme gotove hrane, od nabave, zaposlenih, te sirovina, preuzimanja sirovina, skladištenja, pripreme, termičke obra- de, serviranja i mogućeg transporta.
- Kuhar mora paziti da higijena prostora za pohranu namirnica i pripremljenih jela te higijena kuhinje budu u skladu s propisima. Mora se brinuti o održavanju strojeva i uređaja u kuhinji kako bi bili ispravni i tehnički postojani. Osim što se brine o održavanju strojeva i uređaja, uklanja i sitne kvarove.
- Osobnu higijenu održava besprijekornom.
- Gornje plohe svih radnih površina mora biti od materijala koji se lako čiste, a površine koje su u dodiru s vodom moraju biti od nehrđajućeg materijala. Za potrebe osoblja u kuhinji mora biti poseban umivaonik (s tekućom hladnom i toplom vodom, tekućim sapunom, papirnatim ručnicima ili aparatom za sušenje ruku)
- Sve kuhinjske prostorije moraju imati osigurane dovoljne količine zdravstveno ispravne
Otpadne vode moraju se odvoditi javnom kanalizacijom ili na neki drugi zakonski dopušten način.
Osnovno o zaraznim bolestima i zaštiti
U živežnim namirnicama se nalaze dvije osnovne vrste mikroorganizama (bakterije i gljivice). Mikroorganizmi su najsitnija živa bića koja se prenose na različite načine.
Izvorište zaraze je u pravilu čovjek, a vrlo rijetko bolesna životinja.
Salmonela najčešće dolazi u životinjskim namirnicama. Najčešće dolazi u mesu peradi, jajima, mesu svinje, divljači, teladi i nešto rijeđe govedine. U ostale namirnice najčešće dospije preko neopranih ruku, zaraženih ručnika, krpa ili zaražene vode. Idealna temperatura za razvoj salmonele je 37°C iako se uspješno razmnožava već na 10°C . Salmonela se uništava samo dovoljno dugim zagrijavanjem, a na 7°C u hladnjaku se ne razmnožava.
Staphococos aureus nalazi se u otvorenim i gnojnim ranama koje nisu pravilno pokrivene, naročito na rukama i tako se prenosi na živežne namirnice.
Također može dospjeti u hranu disanjem, kašljanjem, preko kose, neopranih ruku ili inficiranim priborom za rad. Naročito su opasne namirnice s visokim udjelom vode kao što su svježe meso, kuhana šunka, jela koja sadrže jaja i mlijeko, tijesto, riža, umaci i mliječni proizvodi. Staphococos aureus stvara otrov u pokvarenim namirnicama tek kada je pokvarena namirnica 10-20 sati pohranjena na sobnoj temperaturi.
Escherchia coli prirodni je stanovnik čovječjeg i životinjskog crijeva i za zdrave odrasle osobe potpuno je bezopasan. Ukoliko se nalazi u pitkoj vodi to je znak da je voda zaražena fekalijama. Zaštita od echerichije coli postiže se zagrijavanjem živežnih namirnica na temperaturama višim od 70°C i pravilnom higijenom, posebno nakon obavljana nužde.
HACCP – je skup mjera koje se poduzimaju da bi proizveli zdravstveno ispravnu hranu, tj. hranu koja u sebi ne sadrži mikrobiološke, kemijske i fizičke opasnosti i koja neće prouzročiti štetu, ozljedu ili bolest prilikom pripreme ili konzumacije hrane u skladu s njenom namjenom.
Zaštita pučanstva od zaraznih bolesti ostvaruje se obveznim mjerama za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti koje mogu biti:
- opće mjere
- posebne mjere
- sigurnosne mjere
- ostale mjere.
Opće mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti provode se u objektima koji podliježu sanitarnom nadzoru, odnosno u građevinama, postrojenjima, prostorima, prostorijama, na uređajima i opremi osoba koje obavljaju gospodarske djelatnosti i u djelatnostima na području zdravstva, odgoja, obrazovanja, socijalne skrbi, ugostiteljstva, turizma, obrta i usluga, športa i rekreacije, objektima za javnu vodoopskrbu i uklanjanje otpadnih voda te deponijima za odlaganje komunalnog otpada, u djelatnosti javnog prometa, u i oko stambenih objekata, na javnim površinama i javnim objektima u gradovima i naseljima te drugim objektima od javnozdravstvene i komunalne važnosti.
Opće mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti su:
- osiguravanje zdravstvene ispravnosti hrane, predmeta koji dolaze u dodir s hranom i predmeta opće uporabe te sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta proizvodnje i prometa istih,
- osiguravanje zdravstvene ispravnosti vode za piće te sanitarna zaštita zona izvorišta i objekata, odnosno uređaja koji služe za javnu opskrbu vodom za piće,
- osiguravanje zdravstvene ispravnosti kupališnih, bazenskih voda, voda fontana i drugih voda od javno zdravstvenog interesa,
- osiguravanje sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta na površinama, u prostorijama ili objektima iz stavka 1.,
- osiguravanje sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta odvodnje otpadnih voda, balastnih voda te odlaganja otpadnih tvari,
- osiguravanje provođenja dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije kao opće mjere na površinama, prostorima, prostorijama ili objektima iz stavka 1
Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija kao opća mjera provodi se radi održavanja higijene te smanjenja, zaustavljanja rasta i razmnožavanja ili potpunog uklanjanja prisustva mikroorganizama, štetnih člankonožaca (Arthropoda) i štetnih glodavaca.
Dezinfekcija kao opća mjera podrazumijeva mehaničke, fizikalne ili kemijske mjere koje se poduzimaju s ciljem uništavanja, usporavanja rasta i razmnožavanja ili uklanjanja većine mikroorganizama na površinama, u prostorijama, objektima, uređajima, priboru te opremi.
Dezinfekcija kao opća mjera podrazumijeva i svakodnevnu i stalnu dezinfekciju pribora, predmeta, opreme, radnih površina i sanitarnih prostorija u svim objektima u kojima se priprema, proizvodi, čuva ili poslužuje hrana te u objektima koji podliježu sanitarnom nadzoru, a obvezni su je provoditi korisnici površina, prostorija ili objekata, kao kontinuirani svakodnevni proces u održavanju higijene osobnog ili poslovnog prostora.
Dezinsekcija kao opća mjera podrazumijeva mehaničke, fizikalne, biološke ili kemijske mjere koje se provode u cilju sprečavanja zadržavanja, razmnožavanja, smanjenja broja štetnih člankonožaca (Arthropoda) i održavanja njihovog broja ispod praga štetnosti, radi osiguranja kvalitetnih higijenskih i sanitarno – tehničkih uvjeta na površinama, u prostorima i objektima.
Deratizacija kao opća mjera podrazumijeva mehaničke, fizikalne, kemijske i druge fizikalno ili građevinsko-tehničke mjere kojima se stvaraju nepovoljni uvjeti za ulaženje, zadržavanje i razmnožavanje štetnih glodavaca, a koje se provode u cilju sprečavanja ulaženja, zadržavanja, razmnožavanja i smanjenja broja štetnih glodavaca na površinama, u prostorima i objektima.
1.2. ZAŠTITA NA RADU
Osnovna primjena ovog kratkog priručnika o zaštiti na radu je pružiti informacije osobama koje će povremeno ili trajno raditi u ugostiteljstvu.
Pravilima zaštite na radu unaprijeđuje se sigurnost i zaštita zdravlja radnika i osoba na radu.
Osnova pravila zaštite na radu sadrže zahtjeve kojima mora udovoljiti sredstvo rada kada je u uporabi, a posebno:
- zaštita od mehaničke opasnosti
- zaštita od udara električne struje
- sprečavanje nastanka požara i eksplozije
- osiguravanje mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine
- osiguravanje potrebne radne površine i radnog prostora
- osiguravanjeraznih putova za prolaz, prijevoz i evakuaciju
- osiguranje čistoće
- osiguranje propisane temperature, vlažnosti i strujanja zraka
- osiguranje propisane rasvjete
- zaštita od buke i vibracja
- zaštita od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja
- zaštita od biloških, kemijskih i fizikalnih štetnih djelovanja
- zaštita od prekomjernih napora
- zaštita od elektromagnetskog i drugog zračenja
- osiguranje prostorija i uređaja za osobnu higijenu.
Posebna pravila zaštite na radu sadrže i prava i obaveze u vezi s:
- organizacijom radnog vremena i korištenja odmora
- načinom korištenja odgovarajuće zaštitne opreme
- dobi, spolom, završnom stručnom izobrazbom i usavršavanjem, zdravstvenim stanjem, tjelesnim stanjem, psihofizičkim i psihičkim sposobnostima kojima radnici moraju udovoljiti pri obavljanju poslovima s posebnim uvjetima rada
- posebnim postupcima pri uporabi ili izloženosti raznim kemijskim ili biološkim štetnostima
- postavljanje sigurnosnih znakova kojim se daje uputa ili informacija
- uputama o radnim postupcima i načinu obavljanja rada
- postupcima s ozlijeđenim ili oboljenim radnikom.
1.2.1. NEZGODE NA RADU
Nezgoda na radu je svaki nepredvidivi događaj koji uzrokuje ozljedu ili materijalnu štetu.
Ozljeda na radu je ozljeda, oštećenje zdravlja ili smrt.
Profesionalne bolesti su bolesti nastale tijekom rada, a navedene su na listi profesionalnih bolesti.
Najčešće ozljede u ugostiteljstvu nastaju uslijed sljedećih razloga:
- neispravna električna instalacija ili uređaj
- nepravilno rukovanje uređajima i strojevima
- strojevi bez zaštitnih naprava
- nezaštićeni otvori na podu
- neravan, klizav ili oštećen pod
- nedostatak ograde na stubištu
- nepravilno skladištenje i prijevoz robe
- nedovoljno osvijetljeni prostori
- nepravino rukovanje pliskim uređajima i instalacijama
Ugostiteljski radnici svoj posao obavljaju pretežno stojeći na nogama, što može uzrokovati proširenja vena na nogama, oštećenje kralježnice, spuštens stopala, i dr. Radnici u kuhinjama još su dodatno izloženi toplini, masnoćama, vodenoj pari, plinovima izgaranja i dr.
1.2.2. MJERE ZAŠTITE NA RADU
Osnovne mjere zaštite na radu na najčešćim izvorima opasnosti navesti ćemo u kratkim napomenama, po izvorima.
Prilokom započinjanja s radom novim sredstvima za rad svaki je radnik dužan proučiti upute za rad, te ga poslovđa mora upoznati sa opasnostima i pokazati pravilan način korištenja.
Električna struja
Ne smiju se koristiti električni aparati i uređaji ukoliko se ne prouče upute za rukovanje i oznake na uređaju. Kod smetnji i kvarova potrebno je odmah isključiti napon ili izvući utikač trošila iz utičnice. Popravak električnih uređaja smije obavljati samo stručna osoba.
Ako je netko ozlijeđen električnom strujom, a nalazi se u strujnom krugu, treba ga odmah osloboditi iz strujnog kruga. Svaku osobu ozlijeđenu električnom strujom hitno mora pregledati liječnik.
Plin
Zapaljivi plinovi općepoznatih značajki su zemni plin, propan-butan plin i gradski plin.
Mjere sigurnosti prilikom rukovanja plinom u bocama:
- bocu uvijek držati uspravno i sa zatvorenim ventilom
- ne izlagati plinsku bocu izvorima topline
- pri svakoj zamjeni plinske boce zamijeniti brtvu i provjeriti ispravnost gumene cijevi
- poslije uporabe plina na trošilu obavezno zatvoriti ventil na boci
- ne spajati bocu na trošilo bez regulatora tlaka
- ne prilaziti boci s cigaretom ili otvorenim plamenom
- kod nekontroliranog istjecanja zatvoriti ventil na plinskoj boci i prozračiti prostoriju
- kod pojave nekontroliranog zapaljenja na instalaciji ili trošilu zatvoriti ventil na boci, odspojiti bocu i iznijeti iz prostorije
- kod pojave požara u susjednim prostorijama iznijeti pune i prazne plinske boce izvan dosega vatre
- u slučaju nemogućnosti gašenja vatre pozvati vatrogasnu službu.
Strojevi i uređaji
Strojevi i uređaji opremljeni su zaštitnim napravama s ciljem da se mogućnost nastanka ozljeda na radu svede na najmanju moguću mjeru. Zaštitne naprave se ne smiju skidati sa strojeva. Dok se stroj nalazi u pogonu nije dozvoljeno njegovo podešavanje, podmazivanje, čišćenje ili popravljanje. Pri radu koristiti osobna zaštitna sredstva.
Najveće opasnosti pri radu s plinskim štednjacima i plinskim pećnicama su:
- eksplozija smjese plina i zraka
- trovanje plinom
- trovanje ugljičnim monoksidom.
Ručni alat
Ručni alati su noževi, škare, pile i slično. Za svaki posao treba upotrijebiti odgovarajući i ispravan alat. Pri upotrebi noževa najveća opasnost prijeti pri podskliznuću dlana ili prstiju na oštricu noža. Pri upotrebi noževa oštrica mora stalno biti okrenuta od tijela i nikada se ne smije rezati prema sebi.
Transport tereta i skladištenje
Kod upotrebe kolica potrebno ih je uvijek gurati, a ne vući.
Ručni transport tereta štetno djeluje na kičmu, zglobove i mišića. Za dizanje tereta treba primijeniti pravilnu tehniku dizanja. Teret je potrebno dizati iz čučnja s raširenim koljenima. Ako je teret pretežak za jednog radnika treba tražiti pomoć drugoga. Pri manipulaciji vrućih ili posuda s toplom hranom ili vodom, obavezno koristiti osobna zaštitna sredstva.
Prilikom kretanja ili prenošenja vrućih posuda ili posuda s toplom vodom kroz prostore kojima se kreće i drugo osoblje potrebno je upozoriti ostalo osoblje da se prenose vrući predmeti i paziti na puteve kretanja.
Prolazi, stepenice i hodnici za vrijeme rada moraju biti dobro osvijetljeni.
Svi otvori i kanali na podovima trebaju biti pokriveni prikladnim poklopcima.
U skladištima roba mora biti postavljena u određene pretince ili na police.
Radne prostorije moraju biti prozračne, dovoljno prostrane s prozorom, ventilacijom, rasvjetom i grijanjem.
1.2.3. OSOBNA ZAŠTITNA SREDTSVA
Radi zaštite organizma i dijelova tijela, osobama koje su za vrijeme rada izložene određenim vrstama opasnost i štetnosti stavljaju se na raspolaganje sredstva osobne zaštite, odnosno osobna zaštitna oprema.
Odjeća ugostiteljskih radnika određena je i drugim propisima kojim je definirano kakvu posebnu radnu odjeću i obuću moraju nositi osobe koje dolaze u dodir s namirnicama. Posebnu radnu odjeću i obuću treba čuvati u zaključanim garderobnim ormarićima u garderobama.
Svaki ugostiteljski objekt mora imati kutiju prve pomoći.
Zbog osiguravanja sigurnosti hrane u procesu rada s hranom često se koriste jednokratne rukavice. Rukavice je potrebno redovito mijenjati i to prilikom promjene radnog procesa i nakon dodirivanja spremnika za otpad.
Opasne radne tvari
Opasne tvari su sve one tvari koje na bilo koji način mogu ugroziti zdravlje i život ljudi i prouzročiti materijalnu štetu.
Od kemikalija u gostiteljstvu se koriste sredstva za čišćenje, pranje i dezinfekciju te detrdženti za pranje rublja. Za svaku opasnu kemikaliju izrađen je STL (sigurnosno tehnički list), koji osigurava podatke o tvari koja se nalazi na radnom mjestu. On poslodavcima i radnicima daje uvid u podatke o kemijskoj opasnosti, uključujući i opasnost za okoliš, kao i mjere predostrožnosti.
1.2.4. ZAŠTITA OD POŽARA
Osnovna znanja o zaštiti od pož6.ara obvezatna su za sve radnike bez obzira na vrstu posla.
Da bi nastalo gorenje mora postojati:
- goriva tvar
- kisik
- temperatura paljenja
Najčešći uzroci nastanka požarasu: otvoreni plamen, užareni predmeti, eksplozija, električn struja, statički elektricitet, grom i munja te toplina izazvana trenjem, tlakom, udarom i sl.
Preventiva je najvažnija!
SREDSTVA ZA GAŠENJE POŽARA:
- voda je najefikasnije sredstvo za gašenje požara krutih tvari koje gore žarom
- pjena se primjenjuje za gašenje zapaljivih tekućina
- prah se kosriti za gašenje požara tekućina i plinova te za gašenje požara na električnim uređajima i instalacijama
- ugljični dioksid se koristi za gašenje požara na električnim instalacijama
- priručna sredstva za gašenje manjih požara su pijesak, zemlja i razni pokrivači.
1.2.5. PRVA POMOĆ
Pod povredama i bolestima osoba na radu smatraju se povrede i bolesti i druga bolesna stanja radnika nastala na radu ili u vezi s radom. Postupke prve pomoći izvode osposobljeni radnici po pravilima medicinske struke. Nakon obavljenih postupaka prve pomoći, povrijeđenom se mora osigurati liječnička pomoć u zdravstvenoj ustanovi.
Ormarić za prvu pomoć
Punjenje za ormarić prve pomoći sadrži 16 različitih artikala. Koristi se kao novi, nadomjestni sadržaj prve pomoći kada se sanitetski materijal potroši ili mu je istekao rok trajanja. Punjenje za ormarić prve pomoći pakirano je u kartonskoj kutiji.
Kutija prve pomoći prema Zakonu o zaštiti na radu (N.N. 71/14, 118/14, 154/14) i važećim pravilnicima RH te EU direktivama (PPE 89/686/EEC, MDD 93/42/EEC) obavezno je imati odgovarajuću količinu sanitetskog materijala u ormariću za prvu pomoć, a u slučaju potrebe za pružanjem prve pomoći uslijed nastale povrede na radu.
Sadržaj:
5 paketa po 25 kompresa sterilne hidrofilne gaze (10 x 10cm)
1 boca dezinfekcijskog sredstva (250 ml)
1 boca vodikovog peroksida (250 ml)
1 vrećica rashladnog sredstva
1 paket flastera (20 flastera u 4 različite veličine)
1 neistkan sterilan pokrov za opekline (60 x 40 cm)
1 flaster u kolutu (5 m x 1.25 cm)
2 zavoja (kolut, 4 m x 5 cm)
1 zavoj (kolut, 4 m x 7 cm)
1 posudica pod bradu
6 sigurnosnih igala (“ziherice”)
1 metalne škarice dužine 10 cm s plastičnim ručicama
1 sapun od 15 grama
1 gumena vrpca za stezanje
1 par zaštitnih rukavica
3 paketa hidrofilne vate po 50 grama
Kutija za prvu pomoć
Sadržaj:
1 kom – Prvi zavoj 12cm x 5m s jednim jastučićem 12cm x 16cm
1 kom – Prvi zavoj 8cm x 3m s jednim jastučićem 9cm x 11cm
2 kom – Kaliko zavoj 8cm x 5m
2 kom – Kaliko zavoj 4cm x 5m
2 kom – Aluplast za opekline 80cm x 50cm
2 kom – Sterilna kompresa 10cm x 20 cm, 12 slojeva
5 kom – Flaster 10cm x 8cm
1 kom – Samoljepljiva vrpca 2cm x 5m
2 kom – Trokutni rubac 100cm x 100cm x 140cm
12 kom – Igle sigurnosnice
10 kom – Sterilna kompresa od gaze 5cm x 5cm, 16 slojeva
1 kom – Škare sa zaobljenim vrhom
2 para – Rukavice za jednokratnu upotrebu (PVC)
1 kom – Polivinilski rukavac – vrećica
Pružanje prve pomoći
RANE
Prva pomoć za rane obuhvaća odstranjivanje odjeće ili obuće s dijela tijela rezanjem po šavovima, zaustavljanje krvarenja, pokrivanje rane sterilnom gazom i povijanje zavojem te stavljanje povrijeđenog u pravilan položaj.
Kod aputacijskih povreda krvarenje se zaustavlja podvezivanjem bez obzira na njegovu jačinu.
OŠTEĆENJA KOSTI
Prva pomoć za oštećene kosti (prijelomi, išćašenja i uganuća) obuhvaća:
- odstranjivanje odjeće i obuće s dijela tijela na kojemu je povreda nastala
- imobilizacija oštećenog dijela tijela
- stavljanje u pravilan položaj.
Prilikom pružanja prve pomoći za oštećenja kosti ne smije se vršiti namještanje kostiju. Povrijeđene kosti i zglobovi imobiliziraju se u zatečenom položaju.
POVREDE OKA
Prva pomoć za povredu oka obuhvaća primjenu ovih postupaka:
- postavljanje povrijeđenog u sjedeći položaj glavom unatrag
- ispiranje oka čistom vodom
- pokrivanje oka sterilnom gazom.
POTRES MOZGA
Prva pomoć za potres mozga obuhvaća:
- postavljanje povrijeđenog u stabilni bočni položaj
- osiguranje i kontrola prolaza zraka kroz dišne puteve.
OPEKOTINE
Prva pomoć za opekotine obuhvaća:
- skidanje odjeće s oštećenog dijela tijela, osim ako je prilijepljena za opekotinu
- stavljanje opečenog dijela tijela pod mlaz čiste vode ili umakanje u vodu
- pokrivanje oštećenog dijela tijela sterilnom gazom i povijanje zavojem
- zagrijavanje povrijeđenog toplim pokrivačem
- davanje povrijeđenom da pije bezalkoholne napitke.
SMRZNUĆA I SMRZOTINE
Prilikom pružanja prve pomoći ne smiju se bušiti mjehuri na koži, masirati niti dodirivati oštećeni dijelovi tijela niti davati povrijeđenom alkoholna pića.
OTROVANJA
U slučaju otrovanja primjenjuje se:
- iznošenje otrovanog iz okoline u kojoj je ostalo otrovanje na svježi zrak
- skidanje odjeće i obuće natopljene otrovnom tekućinom uz što hitnije osiguranje liječničke pomoći.
UDAR ELEKTRIČNOM STRUJOM I GROMOM
Za udar električnom strujom prva pomoć obuhvaća:
- isključenje unesrećenog iz strujnog kruga
- primjena umjetnog disanja
- vanjska masaža srca pri prestanku rada srca
- nakon povratka svijesti, zagrijavanje tijela i davanje osvježavajućeg napitka.
ŠOK
Za stanje škola prva pomoć obuhvaća:
- polaganje oboljelog u ležeći u položaj na leđa, bez jastuka, uz podizanje nogu
- osiguranje potpunog mirovanja
- zagrijavanje tijela oboljelog pokrivačima.