Osnove higijene (barmen)

OSNOVE HIGIJENE

Važnost održavanja osobne higijene

Higijena je znanost o očuvanju i unapređivanju zdravlja, odnosno znanost o sprječavanju i suzbijanju bolesti.

Higijena (gr.. hygiaínein = biti zdrav) znanost o očuvanju zdravlja, o uvjetima života koji imaju utjecaja na zdravlje, o mjerama kojima se sprječavaju bolesti te same mjere kojima se sprječavaju bolesti. (Klaić, 1978).

Cilj higijene je očuvati zdravlje pojedinca, čitavih zajednica i svih ljudi na svijetu.

Održavanje osobne higijene = čistoća tijela i sredine u kojoj boravimo.

Postupci održavanja osobne higijene provode se:

• svakodnevno → dnevna njega
• više puta dnevno → djelomična njega
• povremeno → povremena njega,
• podjela njege: može biti dnevna, djelomična i povremena.

Osobna higijena uključuje:

• pranje ruku i lica
• pranje kose i tijela
• higijenu usne šupljine i zuba
• korištenje dezodoransa
• higijenu odjeće, obuće, životnog prostora
• korištenje papirnatih ručnika kod kihanja i kašljanja
• izbjegavanje izravnoga kontakta sa stolicom, urinom, krvlju
• izbjegavanje diranja nosa, lica, lizanja prstiju

pranje ruku nakon korištenja zahoda .

Postupak pranja ruku:

• Pustiti toplu vodu iz slavine te namočiti njome ruke
• Ruke nasapunati, najbolje tekućim sapunom, u količini od 1-3 ml
• Dobro istrljati cjelokupnu površinu ruku: dlanove, nadlanice, površinu između prstiju te ispod noktiju, kao i kožu zapešća
• Sve zajedno u trajanju od 20-ak sekundi
• Isprati cjelokupnu površinu kože ruku, šake i zapešća pod tekućom (toplom) vodom
• Osušiti ruke brišući se papirnatim ručnikom
• Zatvoriti slavinu papirnatim ručnikom, izbjegavati kontakt oprane kože ruku sa slavinom
• Uporabljeni papirnati ručnik baciti u koš
• Ruke se mogu umjesto brisanja papirnatim ručnikom osušiti na aparatu s toplim zrakom.

Pri izlasku iz toaleta ili kupaone izbjegavati dodire s okolnim površinama.

Pravilno pranje tijela

Higijenske navike pravilnoga pranja tijela treba provoditi:

• svakodnevno, najbolje navečer, prije odlaska na spavanje
• kupanjem u kadi ili tuširanjem
• tuširanjem mlaz vode djeluje na kardiovaskularni, dišni i živčani sustav
• potrebno je koristiti umjereno toplu vodu
• valja izbjegavati spužvice pri pranju (veliki su rasadnik bakterija)
• nakon tuširanja tijelo treba dobro istrljati frotirnim ručnikom jer time pospješujemo cirkulaciju.

Neugodan miris i njegovo sprečavanje

Znojenje je potpuno uobičajena i sasvim normalna pojava.

Neka djeca se znoje više od drugih i mogu biti veoma uznemirena zbog toga.

Znoj sam po sebi ne smrdi, ali kada dođe u dodir s bakterijama na koži, počinje se širiti neugodan miris.

Neki od dezodoransa sadržavaju sastojke koji hrane bakterije na koži pa smrad bude još veći, ne koristiti dezodoranse na znojnu kožu.

Najjednostavnije rješenje je redovno tuširanje, mlakom vodom i nježnim sapunima ili gelovima za tuširanje.

Evo preporuke za uspješno suzbijanje neugodnih mirisa:

• redovito prati noge
• koristiti pamučne čarape
• češće mijenjati obuću
• obuću redovito prozračiti
• tenisice prati u perilici
• nakon pranja noge dobro posušiti, pogotovo prostor između prstiju
• nokte redovito podrezivati
• pranje zubi
• pranje do pojasa
• pranje genitalija
• češljanje
• tuširanje
• pranje kose
• podrezivanje noktiju
• brijanje
• šišanje

Održavanje čistoće odjeće i obuće

Pravilnik o posebnoj radnoj odjeći i obući osoba koje na svojim radnim mjestima u proizvodnji ili prometu dolaze u neposredan dodir s namirnicama, sredstvima za održavanje osobne higijene, njegu i uljepšavanje lica i tijela moraju nositi posebnu radnu odjeću i obuću.

Pored posebne radne odjeće i obuće navedene u članku 2. Pravilnika za osobe koje rade u proizvodnji i prometu namirnica, sredstava za održavanje osobne higijene, njegu i uljepšavanje lica i tijela treba osigurati i sredstva za održavanje osobne higijene. Osobe uposlene u neposrednoj proizvodnji i preradi namirnica, prometa sa svježim mesom, mesnim prerađevinama, kruhom, pecivom i slasticama moraju biti uredno podšišani, a muškarci i obrijani.

Radnici s urednom dužom kosom moraju pri radu nositi zaštitne mreže ili marame. Nokti na prstima ruku moraju uvijek biti čisti i uredno odrezani, a pri radu je zabranjeno nošenje ručnih satova i nakita te uporaba kozmetičkih sredstava.

Posebnu radnu odjeću i obuću treba čuvati u zaključanim garderobnim ormarićima izgrađenim od čvrstog materijala, koji se može lako čistiti i prati te smještenim u prostoriju, odnosno u odvojeni prostor namijenjen isključivo za garderobu.

Iznimno, u manjim objektima, garderobni ormarići mogu se smjestiti u posebnom dijelu pred prostora sanitarnog čvora ili drugih pomoćnih prostorija u sklopu objekta.

U objektima u kojima postoje odgovarajuće garderobe izvedene prema posebnim propisima o sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima pomoćnih prostorija objekata za proizvodnju i promet namirnica ili za izvedbu sterilnih materijala i slično (nečista i čista strana garderobe) nije potrebno osigurati garderobne ormariće za čuvanje potrebne radne odjeće i obuće.

Odjeća i obuća u ugostiteljstvu mora biti čista, uredna – ispeglana, funkcionalna, prilagođena godišnjem dobu i izrađena od materijala koji se lako održava.

Higijena radnog mjesta i prostora

Za goste jedna od najgorih noćnih mora je doživjeti trovanje hranom nakon konzumacije u nekom restoranu ili drugom ugostiteljskom objektu.

Cijenu koju plaćate za nepravilno vođenje računa o higijeni i čistoći u vašem ugostiteljskom objektu vrlo je skupa.

Kako biste izbjegli takve “nezgode” i jasnim znakovima gostima pokazali da je vaš objekt zaista čist i uredan bilo bi mudro da napravite određene preventivne radnje.

• Na ulazu u objekt ili u samom objektu vidno istaknite certifikat o ovogodišnjem zdravstvenom pregledu. Ovo je prvi znak da je ugostiteljski objekt siguran.
• Prisustvo žohara, muha, štakora i drugih lešinara su sigurni znakovi nezdrave okoline. Eliminirajte ih odmah!
• Radnici i osobe koje rukuju s hranom trebaju izgledati uredno i čisto. Posebnu pažnju treba obratiti čistoći i dužini noktiju. Dugi nokti su idealan dom za bakterije. Uposlenici trebaju nositi zaštitne rukavice i mreže za kosu ili kape . Restorani koji vode računa o čistoći i sigurnosti hrane inzistiraju da njihovi zaposlenici sprovode ove minimalne mjere opreza.
• sanitarni čvor treba uvijek biti čist, a odvodi i dovodi vode trebaju savršeno raditi bez kapanja i začepljenja. Također, zaposlenici bi trebali koristiti antibakterijske sapune uz korištenje tople vode.
• Oprašeni zidovi i predmeti kao i čisti podovi su dio koji ne smijete zaboraviti. U čistim objektima ne bi trebalo biti ni najmanje prašine i masnoće.
• Nepočišćeni ostatci hrane i prljavštine po podu od prethodnog gosta igraju veliku ulogu kod gostiju. Nakon svakog gosta potrebno je i taj dio počistiti .
• Voda i hrana u kuhinji ne smije biti prisutna i rasuta po podu i mjestima koja nisu predviđena za to. Red u radu i dovoljno prostora za rad uposlenika u kuhinji su osnove i za čistoću i higijenu.
• Sirova hrana, posebno meso i zelje trebaju biti adekvatno odvojeni. Unakrsne kontaminacije ovih namirnica se obično događaju kada sirovo meso dolazi u kontakt s namirnicama koje se konzumiraju prijesne, kao što su salate.
• Podrazumijeva se da samo zdravi uposlenici mogu raditi s hranom.
• Prostor oko objekta treba biti čist, a mjesto predviđeno za smeće (kante, kontejneri) s uredno spremljenim otpadom. U slučaju pojave štakora ili sličnih lešinara potrebno je provesti mjere za njihovo uklanjanje.
• U čistom ugostiteljskom objektu radnici dezinficiraju stolove i namještaj s dezinfekcijskim sredstvima i brišu ih čistim ručnicima ili krpama predviđenim za tu namjenu.

Ovim radnjama trovanja gostiju s hranom uslijed nedostatka čistoće i higijene smanjena su u velikoj mjeri. Budite dio tima čistih ugostiteljskih objekata iz kojih gosti izlaze samo s osmjehom na licu.

Higijena uređaja, posuđa i pribora

Pribor, oprema i površine koje dolaze u kontakt s hranom kao i prostori u kojima se hrana priprema moraju se održavati u čistom stanju. To podrazumijeva redovito čišćenje, pranje i dezinfekciju. Prilikom čišćenja potrebno je koristiti zaštitnu opremu kao što su gumene rukavice, pregača, vodootporna obuća i sl.

Jedan od preduvjeta a za  očuvanje zdravstvene ispravnosti hrane je održavanje čistoće. Nečistoća pogoduje rastu i razmnožavanju mikroorganizama od kojih mnogi mogu biti uzročnici zaraznih bolesti. Pravilnim održavanjem čistoće smanjujemo broj mikroorganizama na prihvatljivu razinu. Pribor, oprema i površine koje dolaze u kontakt s hranom kao i prostori u kojima se hrana priprema moraju se održavati čistima., ato podrazumijeva redovito čišćenje, pranje i dezinfekciju.

Korištenje opreme za čišćenje

Prilikom čišćenja potrebno je koristiti zaštitnu opremu kao što su gumene rukavice, pregača, vodootporna obuća i sl. Važno je da se postupak čišćenja izvede na ispravan način. Posebnu pozornost treba obratiti čišćenju opreme i uređaja koji se mogu rastaviti. Potrebno je pridržavati se uputa proizvođača o načinu rastavljanja opreme i uređaja i/ili o specifičnom načinu higijenskog održavanja.

Sredstva za održavanje higijene

Postoje različita sredstva koja se koriste za održavanje higijene, međutim potrebno je poznavati načine kada i kako ih pravilno koristiti.

 

Sva sredstva koja se koriste moraju biti prikladna za čišćenje pribora, uređaja i površina koje dolaze u kontakt s hranom. Za provedbu čišćenja koristimo pribor, opremu i kemijska sredstva. Pribor i oprema moraju biti namjenski (krpe, spužvice, metle, brisači podova i sl.) te se redovito moraju mijenjati kada, uslijed korištenja, postanu neupotrebljivi za pravilnu izvedbu čišćenja.

Kako skladištiti sredstva za čišćenje?

Potrebno je osigurati prostor ili zaseban ormar za odlaganje pribora i opreme za vrijeme kada se ne koriste. Sredstva za čišćenje i dezinfekciju moraju se skladištiti odvojeno od prostora u kojima se rukuje s hranom. Različita kemijska sredstva za pranje ne miješati jedno s drugim, jer navedeno može dovesti do kemijske reakcije koja poništava njihov učinak.

Potrebno je slijediti upute proizvođača o načinu pripreme i uporabe. Sva sredstva moraju biti propisno označena, ne smiju se pretakati u neoriginalnu ambalažu.

Deterdženti i dezinficijensi

Prema osnovnoj podjeli, kemijska sredstva za čišćenje dijele se na deterdžente i dezinficijense. Deterdženti su kemijska sredstva koja se koriste za uklanjanje masnoća, nečistoća i ostataka hrane, a djelomično mehanički uklanjaju i mikroorganizme. Dezinficijensi su kemijska sredstva koja uništavaju mikroorganizme.

Prije postupka dezinfekcije potrebno je s predmeta i površina očistiti sve tragove masnoća, nečistoća i ostataka hrane, dakle potrebno je prvo provesti postupak pranjaNa tržištu postoje i kemijska sredstva koja sadrže obje komponente te se istovremeno provodi pranje i dezinfekcija. Prilikom korištenja određenog kemijskog sredstva, pozornost treba obratiti na preporučenu koncentraciju i potrebno kontaktno vrijeme djelovanja. Većina je sredstava za čišćenje koncentrirana te se dodaju u vodu u točno određenim razrjeđenjima. Potrebno je slijediti upute proizvođača sredstva o načinu pripreme kako bismo učinkovito proveli postupak čišćenja, pranja i dezinfekcije. Ukoliko imamo nisku ili visoku koncentraciju, sredstvo neće pravilno djelovati. Povećana koncentracija kemijskog sredstva može predstavljati opasnost za osobu koja ga primjenjuje.

Također je potrebno držati se uputa proizvođača o potrebnom vremenu djelovanja koje označava minimalno vrijeme kontakta sredstva s predmetom ili površinom koju peremo ili dezinficiramo.

Postupci pranja, čišćenja i dezinfekcije

Brisanje/prebrisavanje i pranje najčešći su načini primjene deterdženata. Navedenim načinima uklanjamo onečišćenja te omogućujemo da provedba dezinfekcije bude uspješna. Pranje se također koristi i uz primjenu dezinficijensa prilikom pranja ruku i strojnog pranja posuđa. Potapanje se koristi prilikom ručnog pranja posuđa, pribora i dijelova uređaja i opreme, podrazumijeva pripremu vodene otopine dezinficijensa točno određene koncentracije te potapanje navedenih predmeta kroz određeno vrijeme. Prskanje se uglavnom koristi prilikom ručnog pranja i dezinfekcije većih površina i uređaja. Pomoću prskalice nanosimo otopinu dezinficijensa točno određene koncentracije.

Postupak pranja i dezinfekcije:

• ukloniti ostatke hrane
• pranje toplom vodom i deterdžentom (uklanjanje masnoća i nečistoća)
• ispiranje, kako bi se uklonili tragovi deterdženta
• dezinfekcija, kako bi se uništile bakterije (patogeni mikroorganizmi)
• finalno ispiranje, kako bi uklonili tragove dezinficijensa (po potrebi)
• sušenje na zraku.

Sredstva i pribor za čišćenje držati u zasebnom prostoru, odvojeno od prostora za rad s hranom.

Uvjeti rada u ugostiteljstvu

Rad u ugostiteljstvu je po svojoj prirodi i zahtjevima složen, odgovoran i vrlo osjetljiv posao. Barmeni su u stalnom kontaktu s ljudima, domaćim i stranim gostima najraznovrsnijih osobina. Poslužuju pripremljena jela i pića. Rukuju skupocjenim inventarom, a neki i znatnim novčanim sredstvima što naglašava i njihovu moralnu odgovornost.

Često rade u neadekvatnim uvjetima, ljeti – velike vrućine, zimi – hladnoća, ostaju duže na radnom mjestu zbog nepredviđenih situacija …

Pored odgovarajuće stručne spreme, dobrog zdravstvenog i tjelesnog stanja i izgleda, opće kulture i naobrazbe, društvenog i ekonomskog obrazovanja barmeni trebaju posjedovati i čitav niz posebnih moralnih, psihičkih i psihofizičkih osobina.

Barmeni moraju voljeti svoje zanimanje i ponositi se njime. Uvijek treba biti prisutna želja i volja za napredovanjem, usavršavanjem i afirmacijom.

Krasi ih prije svega ljubaznost, vedar duh i vedro raspoloženje u svim prilikama, topao ljudski odnos i srdačnost prema svakom čovjeku uz izraze poštovanja tuđe osobnosti. Moraju imati puno razumijevanja i strpljenja za svakog gosta, sposobnost za dobro pamćenje, smisao za lijepim i estetskim, a posebno je važno da imaju razvijen osjećaj za osobnu higijenu i uvijek uredan izgled.

Ruke trebaju biti besprijekorno čiste, uredne i njegovane, nokti podrezani. Djevojkama se dozvoljava da ih premažu prozirnim lakom.

Frizura treba ostavljati dojam uredne i čiste kose, da izdrži cijelo radno vrijeme posla, ako je duža, kod žena, vezati je u punđu.

Za konobarice vrijede pravila diskretnog šminkanja, ograničeno nošenje nakita kao i korištenje parfema koji nisu napadni svojim mirisima.

Zakonske regulative rada u ugostiteljstvu

Ljudski potencijali najveći su izazov za daljnji razvoj turizma. S jedne strane, turizam je po prilikama za posao i mogućnostima razvoja karijere trenutno najpoželjniji i najperspektivniji sektor u Hrvatskoj. S druge strane, pred nama je još puno posla da stvorimo konkurentne uvjete u odnosu na zemlje u okruženju.

Različiti intenziteti poslovanja i specifičnost dnevnog i tjednog rasporeda radnog vremena za ugostitelje posebno je važno zadržavanje mogućnosti korištenja preraspodjele u najdužem trajanju od 60 sati tjedno i skraćenog dnevnog odmora od 8 sati, tvrdi se u priopćenju iz HUP-a.

 

Higijenska ispravnost namirnica

Što je HACCP?

HACCP, čita se „hasap“, je engleska kratica za Hazard Analysis and Critical Control Point. Možemo ga definirati kao proces analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka koji obuhvaća cijeli niz preventivnih postupaka s krajnjim ciljem – osiguravanje zdravstveno ispravne hrane. Baziran je na znanstvenim činjenicama. Najjednostavnije se može reći da je HACCP zapravo sustav samokontrole, ali i sustav kvalitete kojim osiguravamo neškodljivost hrane.

Kome je HACCP obvezan?

Od 01.01.2009. prema Zakonu o hrani (NN 46/07) „Subjekti u poslovanju s hranom moraju uspostaviti i provoditi redovite kontrole higijenskih uvjeta u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije hrane, osim na razini primarne proizvodnje i pripadajućih djelatnosti, u svakom objektu pod njihovom kontrolom , provedbom preventivnog postupka samokontrole, razvijenog u skladu s načelima HACCP-a“. To u prijevodu znači da je uvođenje HACCP sustava obveza svih koji rade s hranom, kao što su:

• ugostiteljski objekti ( hoteli, restorani, catering objekti, konobe, pizzerije, bistroi…)
• slastičarnice i pekarnice
• mesnice
• trgovine prehrambenih proizvoda
• objekti društvene prehrane (menze, domovi, dječji vrtići, škole…)

Naravno, obveza je i drugih sudionika u proizvodnji i trgovini hrane – „od polja do stola“

• da se drže ovih načela.

Zašto je HACCP potreban?

Ovaj sustav postoji od 1959. godine kada je prvi put osmišljen za potrebe NASA-e kako bi se osigurala neškodljiva hrana za astronaute.

Sljedeći primjer ilustrira važnost HACCP-a: pripremljena gotova jela moraju stajati u hladnjaku na temperaturi do +4 ℃ kako ne bi došlo do razmnožavanja bakterija u hrani. Ukoliko mi tu temperaturu ne očitavamo s pokazivača te je ne zapisujemo, ne možemo znati je li taj uvjet zadovoljen. Zapisivanjem temperature u hladnjaku aktivno sudjelujemo u samokontroli i svojim potpisom preuzimamo odgovornost za točnost podataka.

Praktična provedba načela HACCP sustava u ugostiteljstvu.

• Snimka stanja objekta s pisanim mjerama i rokovima za poboljšanje (osnovni preduvjeti)
• Zajednička edukacija o HACCP sustavu
• Edukacija u kuhinji – obrasci i radne upute
• Provjera funkcioniranja sustava
• Izdavanje certifikata
• Kontrola HACCP sustava (tzv. audit ili pregled funkcioniranja sustava)

Štetan učinak alkohola na zdravlje

Konzumiranje alkohola šteti na mnogo načina, natijelo, obitelj ili okolicu.

Oštećenja u tijelu su:

• Fizička
• Psihička
• Socijalna

Fizička oštećenja

U tijelu čovjeka ne postoji organ koji se ne ošteti zbog konzumiranja alkohola. Alkohol direktno i destruktivno djeluje na sva tkiva u tijelu, a indirektno djeluje na poremećaj metabolizma šećera, proteina i masti. Izaziva i cirozu jetre. Svaka četvrta osoba koja konzumira alkohol ima čir. Uz to postoji opasnost od oštećenja srca, bubrega, kože, kao i nastanak epilepsije.

Na sljedećoj slici vidite bolesti organa. :

Psihička oštećenja

To se odnosi na mentalno zdravlje alkoholičara, odnosno, kvalitetu njegovog života. Alkohol uzrokuje težu koncentraciju, slabljenje memorije, pad inteligencije, poremećaj raspoloženja. To sve utječe i na okolinu, narušava unutrašnju duhovnu ravnotežu i odnose prema drugim ljudima.

SMETNJE I POREMEČAJI

Poremećaji psihičkih funkcija; Promjene karaktera i osobnosti; psihotični poremećaji.

Socijalna oštećenja

Postoje dvije vrste socijalnih oštećenja, Obiteljska oštećenja, točnije, alkoholičar još uvijek uspijeva zadržati ugled, ali u obitelji dolazi do svađa, razmirica, raspada i do prilagođavanja obitelji ponašanju bolesnika. Atmosfera u obitelji je stalno napeta, nedostaje ljubavi i osjećaj sigurnosti i to dovodi do rastave. Zatim, još jedna vrsta oštećenja je društveno. Dolazi do izostajanja s posla, do smanjenje produktivnosti, povrijede na radnom mjestu… Bolesnik više ne može zadržati svoj ugled, svoje mjesto u društvu, ostaje bez obitelji, bez radnog mjesta, bez sredstava za život. Svoj spas nalazi u smrti na ulici.

Uzročnici zaraznih bolesti

načini prenošenja, osnovni načini sprečavanja prenošenja zaraznih bolesti

Uzročnici zaraznih bolesti

• Bakterije
• Virusi
• paraziti (variraju veličinom od mikroskopski vidljivih – amebe, trihinela – do onih vidljivih golim okom – trakavice, uši)
• gljivice

Važni pojmovi vezani uz zarazne bolesti

• putovi prijenosa – načini prijenosa zaraznih bolesti, npr. vodom, hranom, zrakom, osobnim kontaktima, insektima – variraju od bolesti do bolesti
• ulazna vrata – mjesto ulaska uzročnika u organizam – npr. usta, koža, nos, sluznice
• inkubacija – razdoblje od ulaska uzročnika u organizam do izbijanja bolesti
• opći i specifični znakovi zaraznih bolesti
• vrijeme zaraznosti – razdoblje kada bolesnik izlučuje klice zaraznih bolesti
• kliconoša – osoba koja nosi i izlučuje klice zaraznih bolesti, a da pritom ne pokazuje znakove bolesti
• kontakt – osoba u bliskom dodiru s bolesnikom – može i ne mora pokazivati znakove bolesti
• otpornost ili imunost – sposobnost organizma da se brani od zaraze.

SIMPTOMI

• opći znakovi – povišena temperatura, treskavica, znojenje, malaksalost, gubitak apetita, bolovi u mišićima, opća nelagoda
• općenito zarazne bolesti počinju lošim osjećanjem, glavoboljom i laganim porastom tjelesne temperature
• specifični znakovi prepoznatljivi za određenu bolest – npr. osip, žutilo bjeloočnica i kože, krvarenja…

Osnovni načela u liječenju i sprečavanju prenošenju zaraznih bolesti

• izolacija, mirovanje, medikamentozno liječenje i dijeta
• izolacija – standardna i stroga – vrši se u brodskoj bolnici ili jednokrevetnoj kabini – za vrijeme liječenja i oporavka – osoba koja liječi i njeguje bolesnika mora se služiti osobnim zaštitnim sredstvima (maska, ogrtač, rukavice) – stolica i mokraća oboljelih se dezinficiraju prije ispuštanja ili se o postupku konzultira lučka zdravstvena vlast
• standardna – zabranjene posjete, a za oporavka ograničene – sustavno se vrši dezinfekcija predmeta, odjeće, posteljine, ručnika, pribora za jelo i posuđa
• stroga – kod karantenskih i opasnih zaraznih bolesti – potpuna zabrana kontakta s posadom i putnicima – iz prostorije se uklanja sve nepotrebno – u kontaktu samo posebno podučena osoba u punoj zaštitnoj opremi – sve u dodiru s pacijentom podliježe dezinfekciji – štrcaljke, igle i ostali materijal se pohranjuju u poseban kontejner i predaju lučkim zdravstvenim vlastima na uništavanje
• medikamentozno liječenje – bakterijske bolesti se liječe antibioticima, također se daju i kod nekih virusnih bolesti da se spriječi naknadna bakterijska infekcija – za većinu virusnih bolesti nema lijeka
• podizanje i održavanje opće otpornosti organizma kako bi lakše svladao bolest – dijeta i nadoknada tekućine
• dijeta – uz visoku temperaturu zna ići i osjećaj mučnine i gađenja – prilagoditi tome dijetu: bezalkoholni negazirani napici, juhe, kuhano nemasno meso, pasirano povrće, riža…

Temeljna načela u zbrinjavanju zaraznih bolesnika

• izolacija – ako bolesnik ima temperaturu, najbolje ga je izolirati do postavljanja dijagnoze
• pregled – obavezno potpuno svući i pažljivo pregledati na osip i druge specifične znakove
• stavljanje u krevet – odrediti tko će se baviti njegom i organizirati stalnu dezinfekciju
• nadoknada tekućine
• snižavanje tjelesne temperature ukoliko je ona preko 38’5 °C
• kod teškog općeg stanja organizirati da bolesnik obavlja malu i veliku nuždu u krevetu
• kod težih bolesnika ili dvojbene dijagnoze potražiti pomoć preko radija
• na prilazu luci poslati poruku lučkim vlastima tako da lučke zdravstvene vlasti mogu organizirati prihvat zaraznog bolesnika.

Trovanje hranom

• pri konzumaciji hrane koja sadrži štetne bakterije ili njihove produkte/otrove – skupno (obrok na kopnu ili brodska kuhinja) ili pojedinačno trovanje
• par sati nakon konzumacije kreću grčevi u trbuhu, mučnina, povraćanje, opća slabost, hladan znoj, a može biti prisutna i povišena temperatura
• na brodu – baciti preostalu sumnjivu hranu, dezinficirati posuđe i pribor (daske za rezanje mesa)
• dijeta (1. dan čaj i dvopek, 2. dan lagana hrana poput juha, nemasnog mesa i rižine sluzi) i pošteda
• preventiva – oprez pri konzumaciji hrane na kopnu, na brodu higijenske mjere pri držanju hrane

Zarazne bolesti koje se prenose hranom i vodom

Botulizam

uzrokuje ga otrov koji nastaje djelovanjem bakterija unutar konzerve, simptomi su: mučnina, povraćanje, grčevi u trbuhu, proljev, suhoća usta, mišićna slabost, otežano gutanje i govor, karakteristične dvoslike. U ovom slučaju treba odmah izazvati povraćanje i hitno tražiti savjet liječnika putem radija. Prevencija se postiže prokuhavanjem konzervi i bacanjem „napuhnutih” konzervi.

Trovanje plavom ribom (skombrotoksizam)

Nastaje zbog alergijske reakcije na produkte bakterija truljenja u plavoj ribi koja nije propisno čuvana (iznad 27 °C) ili je odmrznuta pa opet zamrznuta – te produkte ne uništava termička obrada – oči i koža se zacrvene, lice otekne, usnice trnu, suhoća usta, svrbež, znojenje, mučnina, glavobolja, vrtoglavica, povraćanje, proljev – u slučaju jače reakcije tražiti savjet preko radija – izazvati povraćanje, potom dati antihistaminike

(Dimidril).

Spolne zarazne bolesti

Isključivi izvor zaraze čovjek – gotovo jedini način prijenosa spolni kontakt, izuzetno rijetko preko upotrebnih predmeta, ove bolesti ne ostavljaju imunost i može se od njih više puta oboljeti.

Sifilis (lues)

To je bakterijska infekcija (treponema, spiralna bakterija) i inkubacija traje tri tjedna.

1. stadij – zarazan – tvrdi čankir (ranica s tvrdim rubom) na spolovilu, čmaru ili ustima, bezbolan, uz njega ide i otok susjednih limfnih čvorova (prepone, vrat, čeljust)
2. stadij – osip
3. stadij – sifilitične gume (granulomi) koji razaraju tijelo – danas vrlo rijetko.

• Terapija antibioticima (prije početka liječenja zatražiti radiološki savjet).
• Kod polovice liječenih dolazi do reakcije nalik na pogoršanje (vrućica, treskavica, bolovi, otok čankira), ali terapiju treba nastaviti uz davanje analgetika (paracetamol).

Gonoreja (kapavac, triper)

Uzročnik gonoreje je bakterija, simptomi:

• inkubacija tri dana
• pečenje, svrbež i bolovi u završnom dijelu mokraćne cijevi, kasnije se iz mokraćne cijevi cijedi gusti žutozeleni gnoj
• liječi se kombinacijom antibiotika
• neliječena bolest prelazi u kronični oblik koji uzrokuje neplodnost

Meki čankir

To je bakterijska bolest tropskih krajeva

• inkubacija 1-3 dana
• izbijanje vrijeda na spolovilu ili čmaru
• meki čankir i za razliku od sifilisa ima mekane rubove, bolan je, a limfni čvorovi oteknu za 1-2 tjedna i za razliku od sifilisa jako oteknu, bole, zagnoje se i na kraju provale
• liječi se antibioticima
• paziti da nije došlo do istovremene zaraze sifilisom (tvrdi čankir na mjestu gdje je bio meki)

Genitalni herpes

• To je virusna bolest
• inkubacija šest dana

 

PITANJA ZA PROVJERU ZNANJA

1. Osobna higijena uključuje (nabroji nekoliko važnih stvari):
______________________________________________________________________,
______________________________________________________________________,
______________________________________________________________________,
______________________________________________________________________,
______________________________________________________________________.
2. Higijenske navike pravilnoga pranja tijela treba provoditi (zaokruži točne navode):
a) svakodnevno, najbolje navečer, prije odlaska na spavanje;
b) kupanjem svakog petka;
c) kupanjem u kadi ili tuširanjem;
d) kupanje ne treba često upražnjavati jer koža pati.

3. Znojenje je potpuno uobičajena i sasvim normalna pojava.
a) točno          b) netočno

4. Neki od dezodoransa sadržavaju sastojke koji hrane bakterije na koži pa smrad bude još
veći, ne koristiti dezodoranse na znojnu kožu.
a) točno          b) netočno

5. Posebnu radnu odjeću i obuću treba čuvati u zaključanim garderobnim ormarićima
a) točno          b) netočno

6. Koji uposlenici mogu raditi s hranom.
__________________________________________________________________________
______________________________________________________________________
7. Čemu pogoduje nečistoća
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
8. Prilikom čišćenja koju zaštitnu opremu je potrebno koristiti?
_______________________________________________________________________,
_______________________________________________________________________,
_______________________________________________________________________.
9. Sredstva za čišćenje i dezinfekciju moraju se skladištiti odvojeno od prostora u kojima se
rukuje s hranom
a) točno         b) netočno

10. Što je HACCP ? (napiši englesku varijantu).
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
11. Kome je namijenjen HACCP?
_________________________________________________________________________,
_________________________________________________________________________,
_________________________________________________________________________,
_________________________________________________________________________,
_________________________________________________________________________.
12. Konzumiranje alkohola šteti na mnogo načina, na tijelo, obitelj ili okolicu. Oštećenja u
tijelu su:
_________________________________________________________________________,
_________________________________________________________________________,
_________________________________________________________________________.
13. Uzročnici zaraznih bolesti?
_________________________________________________________________________,
_________________________________________________________________________,
_________________________________________________________________________,
_________________________________________________________________________.
14. Zarazne bolesti koje se prenose hranom i vodom
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
15. Što može uzrokovati zarazne bolesti?
___________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
16. Što je to inkubacija?
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
17. Što su to opći znakovi i simptomi zaraznih bolesti, nabroji ih!
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
18. Koja su temeljna načela u liječenju zaraznih bolesti?
__________________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________________
19. Koji su simptomi sifilisa?
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
20. Kako razlikujemo sifilis od mekog čankira i genitalnog herpesa?
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
21. Napiši nešto o gonoreji!
__________________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________________
22. Napiši nešto o AIDS-u!
__________________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________________
23. Navedi tri osnovna elementa prevencije spolnih bolesti
__________________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________________