Dijetoterapija šećerne bolesti

Vrste šećerne bolesti

Dijabetes ili šećerna bolest (lat. diabetes mellitus) je bolest koju karakterizira stalno povišena koncentracija glukoze u krvi. Javlja se kad gušterača prestane potpuno ili djelomično proizvoditi hormon inzulin ili proizvedeni inzulin nije djelotvoran u organizmu. Šećerna bolest se u početku liječi dijetom i tabletama, a kasnije i injekcijama hormona inzulina.

Dijabetes ili šećerna bolest jedna je od češćih neizlječivih bolesti današnjice i od izuzetne je javnozdravstvene važnosti jer stopa smrtnosti od dijabetesa neprestano raste. Danas u svijetu živi više od 366 milijuna osoba oboljelih od dijabetesa i oko 540 000 djece oboljele od dijabetesa tipa 1. Unazad nekoliko godina broj osoba oboljelih od dijabetesa se znatno povećao i smatra se da će 2030. godine broj oboljelih porasti na 550 milijuna i da će dijabetes biti sedmi glavni uzrok smrti. Dijabetes je odgovoran za 4.6 milijuna smrti godišnje i jedan je od prvih deset uzročnika invalidnosti i komplikacija poput moždanog udara, srčanog udara, amputacija i oštećenja vida.

 

 

Razlikujemo tri tipa šećerne bolesti:

  • Tip 1 (autoimuni tip)
  • Tip 2 (metabolički tip)
  • Ostale vrste šećerne bolesti

 Šećerna bolest tip 1

Šećerna bolest tipa 1 je autoimuna bolest, naziva se još i šećerna bolest ovisna o inzulinu jer zahtijeva liječenje inzulinom za razliku od dijabetesa tipa 2.

Šećerna bolesti tipa 1 rjeđa je od tipa 2 i predstavlja svega 7 do 10% svih slučajeva dijabetesa. Tip 1 se može pojaviti u bilo kojoj dobi, ali obično se javlja u razdoblju između djetinjstva i 30. godine života, najčešće u doba djetinjstva i adolescencije. Šećerna bolest tipa 1 nastaje zbog nedostatka vlastitog inzulina koji je uzrokovan oštećenjem β-stanica gušterače te gubitkom njihove funkcije. Kod šećerne bolesti tipa 1 postupno propadaju β-stanice gušterače koje proizvode inzulin sve do apsolutnog nedostatka inzulina. Bez inzulina, koji pokreće glukozu u stanice, razina šećera u krvi postaje prekomjerno visoka i dolazi do hiperglikemije. Osim inzulina, koji je neophodan za preživljavanje, pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i pridržavanje uputa koje je dao liječnik u suradnji s nutricionistima ključ su uspjeha u reguliranju šećerne bolesti. Pušenje samo po sebi ima vrlo loš utjecaj na sve organe u tijelu, a zajedno s dijabetesom uvelike povećava mogućnost moždanog i srčanog udara.

Šećerna bolest tip 2

Šećerna bolest tipa 2 obilježava djelomičan ili potpun izostanak proizvodnje inzulina u tijelu. Kod osoba koje boluju od šećerne bolesti tipa 2 gušterača izlučuje inzulin, ali u manjim količinama nego što je potrebno ili inzulin koji proizvede ne funkcionira pravilno. Posljedica je povišena razina šećera u krvi. Dijabetes tipa 2 najčešći je oblik od kojeg obolijeva oko 90% osoba s dijabetesom. Najčešće se javlja nakon dobi od 40 godina. Iako još uvijek rijetko, prilično zabrinjava značajno povećanje dijabetesa 2 kod djece, vjerojatno zbog povećanja stope pretilosti u djetinjstvu. Pretilost je vrlo učestala kod osoba sa šećernom bolesti tipa 2, tako da čak i umjereni dobitak težine može povećati podložnost obolijevanja od šećerne bolesti. Pušači su podložniji dijabetesu tipa 2 i njegovim komplikacijama. Osobe čiji su rođaci u prvom koljenu bili dijabetičari izloženi su 40% većem riziku tijekom čitavog života. Glavni cilj liječenja šećerne bolesti je održati razinu šećera u krvi unutar prihvatljivih granica. Iako je potpuno normalnu razinu teško održati, poželjno je da razina šećera bude što bliže normalnim vrijednostima. Na taj način sprječava se nastanak akutnih i kroničnih komplikacija ove bolesti. Osim liječenja inzulinom, terapijski postupci koji se koriste kako bi se postiglo liječenje su pravilna prehrana i redovita tjelesna aktivnost.

 

Ostale vrste šećerne bolesti

Od ostalih vrsta šećerne bolesti, najpoznatiji je gestacijski ili trudnički dijabetes.
Javlja se kod 2-4% trudnica, a ukoliko se ne liječi, ova bolest može prouzročiti komplikacije i za majku i za dijete. Liječenje trudnica s gestacijskim dijabetesom temelji se na zdravoj prehrani, kontroli tjelesne težine i redovitoj tjelovježbi, kao što je svakodnevna šetnja.

Osnovni principi dijetoterapije šećerne bolesti

Načela pravilne prehrane oboljelih od šećerne bolesti

Kod osoba oboljelih od šećerne bolesti vrlo je važno da se pridržava osnovnih načela dijabetičke dijete:

  • Kontrolirati energetski unos hrane
  • Imati 3 glavna obroka i 2-3 međuobroka (ako se to slaže s terapijom) kroz dan
  • Osigurati raznovrsnost i uravnoteženost namirnica
  • Preferirati složene ugljikohidrate, biljne masnoće i prehrambena vlakna
  • Isključiti koncentrirane ugljikohidrate, rafinirane namirnice, životinjske masnoće i alkohol
  • Uz pravilnu prehranu, uključiti i tjelesnu aktivnost

Od ugljikohidrata se preporučuju složeni ugljikohidrati zbog polagane razgradnje i postupne resorpcije glukoze iz probavnog trakta u krv. Oni se nalaze u povrću, voću i integralnim žitaricama. Kod izbora namirnica prednost treba dati namirnicama niskog i srednjeg glikemijskog indeksa. Uzimanje jednostavnih šećera nije dobro zbog brze resorpcije iz probavnog trakta i brzog porasta razine glukoze u krvi.

Preporučuje se konzumirati:

  • Integralni (crni) kruh umjesto bijelog kruha
  • Integralnu rižu umjesto bijele riže
  • Orašaste plodove i sjemenke umjesto grickalica i slatkiša
  • Nemasno mlijeko i jogurt umjesto punomasnog
  • Nezašećerene sokove umjesto zašećerenih

Masnoće su korisne kao izvor energije i vitamina topivih u njima (D, E, K, A). Preporučuju se biljna ulja zbog sadržaja nezasićenih i esencijalnih masnih kiselina. Zbog sadržaja zasićenih masnih kiselina i kolesterola, masnoće životinjskog porijekla isključuju se iz prehrane. Preporučene namirnice: orašasti plodovi, sjemenke, avokado, riba bogata omega – 3 masnim kiselinama (tuna, losos i skuša), maslinovo ulje, ulje uljane repice. Ne preporuča se: rafinirana ulja, životinjska mast, maslac i margarin. Unos zasićenih masnih kiselina trebao bi biti manji od 7% od ukupnoga energetskog unosa, unos kolesterola manji 300 mg/dan, a transmasne kiseline manje od 1% od ukupnoga energijskog unosa.

Preporuka je uzimati proteine iz povrća, a može se nadomjestiti iz mesnih namirnica pri čemu je potrebno obratiti pažnju na procese pripreme (izbjegavati prženje). Preporučene namirnice: orašasti plodovi (bademi, orasi i lješnjaci), mahunarke (grah, grašak, bob, leća, slanutak, mahune), ribe i plodovi mora, bjelanjak iz jajeta.

Ne preporuča se: prženo i pečeno meso i riba, crveno meso bogato mastima, prerađeni i suhomesnati proizvodi, perad s kožom.

Preporučeni udio ugljikohidrata u ukupnom dnevnom energetskom unosu je 55-60%, masti 25-30%, a bjelančevina 15-20%. Osim makronutrijenata, važan je i unos vitamina i minerala koji se unosi u organizam u potrebnim količinama samo raznolikom i uravnoteženom prehranom.

Kod oboljelih od šećerne bolesti tipa 1 potrebno je dobro poznavanje sastava hrane jer terapija inzulinom i količina ugljikohidrata u hrani koja se konzumira mora biti usklađena, u protivnom se javlja ili hipoglikemija ili hiperglikemija. Kod oboljelih od šećerne bolesti tipa 2 potrebno je poznavati dnevne energetske potrebe i podjelu namirnica prema skupinama te se na osnovu toga izrađuje plan prehrane. Treba napomenuti da postoje opći obrasci planiranja prehrane, ali svakom oboljelom treba pristupiti individualno uz individualizirani pristup planiranju i praćenju prehrane.

 

Glikemijski indeks i glikemijsko opterećenje hrane

Glikemijski indeks (GI) hrane je mjera koja označava brzinu i intenzitet povišenja razine glukoze u krvi nakon konzumiranja određene hrane. Taj indeks uspoređuje porast šećera u krvi nakon određenog obroka s porastom kojeg izaziva tzv. standard, odnosno čisti grožđani šećer (glukoza) ili bijeli kruh. GI kontrolne hrane (glukoze) je 100 pa se GI za svaku namirnicu izražava kao postotak te vrijednosti. Hrana niskog GI je ona koja proizvodi postepen i blag porast glukoze u krvi, za razliku od hrane visokog GI koja proizvodi nagli porast glukoze u krvi. Hrana niskog GI daje duži osjećaj sitosti što je važno u regulaciji tjelesne težine.

Glikemijsko opterećenje (GL) je umnožak GI i količine ugljikohidrata koju sadrži određena namirnica. Stoga je GL bolji pokazatelj utjecaja hrane na porast glukoze u krvi. U prehrani osoba oboljelih od šećerne bolesti prednost treba dati hrani niskog i srednjeg glikemijskog indeksa.

Tablice glikemijskog indeksa i glikemijskog opterećenja hrane mogu se naći na internetu:URL:https://www.tvornicazdravehrane.com/zdravi-kutak/glikemijski-indeks-hrane-tablica-gi-8524/

Ugljikohidratne jedinice i skupine namirnica

Kod sastavljanja jelovnika za osobe oboljele od dijabetesa potrebno je uzeti u obzir mnoge čimbenike: dob, spol, indeks tjelesne mase, aktivnost, prehrambene navike, vrstu terapije te spremnost za promjenu životnih navika. Vrlo je važno da se oboljela osoba želi i može pridržavati uputa o pravilnoj prehrani i time promijeniti loše navike. Da bi se ispravno sastavio plan prehrane, važno je dobro poznavati bolest, ulogu ugljikohidrata i njihov utjecaj na razinu glukoze u krvi. Najčešći uzrok visoke ili niske koncentracije glukoze u krvi je nepravilan raspored ugljikohidrata. Da bi se dobro izbalansirao unos ugljikohidrata u Hrvatskoj se primjenjuje ADA sustav (American Dieabetes Assotiation). To je sustav podjele namirnica i njihovih zamjena u šest skupina: kruh i zamjene, mlijeko i zamjene, voće, povrće, meso i zamjene te masnoće i zamjene. Sve vrijednosti u skupinama izražene su u “jednoj jedinici”. Unutar svake skupine se nalaze namirnice koje su međusobno slične po energetskoj vrijednosti i sastavu ugljikohidrata, proteina i masti tako da se namirnice unutar skupine mogu međusobno mijenjati.

* Svrstano u kategorije po sastavu masnoća: punomasno mlijeko i najmasnije meso nije preporučeno u dijetalnoj prehrani pa nije navedeno u rasponu!

Unutar svake skupine nalaze se namirnice koje su međusobno slične po energetskoj vrijednosti i sastavu ugljikohidrata, proteina i masti tako da se namirnice unutar skupine mogu međusobno mijenjati.

Podaci o skupinama namirnica, njihovom sastavu i energetskoj vrijednosti mogu se naći na internetu:

https://www.plivazdravlje.hr/dijabeticka-dijeta/meso-zamjene.html

https://www.plivazdravlje.hr/dijabeticka-dijeta/povrce.html

https://www.plivazdravlje.hr/dijabeticka-dijeta/voce.html

https://www.plivazdravlje.hr/dijabeticka-dijeta/mlijeko-zamjene.html

https://www.plivazdravlje.hr/dijabeticka-dijeta/masnoce-zamjene.html

Detaljniji prikaz podjele namirnica prema skupinama:

 Milka Rogić, dr. Ratimir Kovačević, Bernarda Horvat: Upute o prehrani za osobe sa šećernom bolešću .Tiskara “Varteks”, XII izd., Zagreb 2006.

Planiranje prehrane prema skupinama namirnica

 Izračun dnevnih energetskih potreba i raspodjela obroka – vježbe

Ukupni dnevni energetski unos određuje se prema stupnju uhranjenosti i tjelesnoj aktivnosti. Idealni indeks tjelesne mase (ITM) za žene je 22 kg/m2, odnosno 23 kg/m2 (korekcija za dob nakon 30 god.), a za muškarce je 23 kg/m2, odnosno 24 kg/m2 (korekcija za dob nakon 30 god.) i prema njemu se određuje idealna tjelesna masa bolesnika. Okvirni izračun energetskog unosa:

  • Idealna tjelesna masa x 18 kcal (za pretile osobe i osobe s prekomjernom tjelesnom masom)
  • Idealna tjelesna masa x 25 kcal (osobe s normalnom tjelesnom masom)
  • Idealna tjelesna masa x 30-40 kcal (pothranjene osobe)

(Odluka o standardu prehrane u bolnicama NN 59)

Osobe oboljele od šećerne bolesti  na terapiji oralnim hipoglikemicima, predmiješanim humanim inzulinima i na terapiji bazalnim inzulinom u kombinaciji s oralnim hipoglikemicima dnevno trebaju imati 5 ili 6 obroka, dok osobe koje primaju predmiješane inzulinske analoge u dvjema ili trima dozama ili bazal-bolusnu inzulinsku terapiju trebaju dnevno imati 3 ili 4 obroka.

PRIMJER ZADATKA: odredi dnevne energetske potrebe muškarca starog 58 godina oboljelog od šećerne bolesti tipa 2, visine 182 cm, tjelesne mase 99 kg, broj potrebnih dnevnih obroka je 6 ( prema terapiji).

  1. Najprije se pomoću tablice odredi indeks tjelesne mase – 30, što znači da se radi o osobi prekomjerne tjelesne težine kod koje se dnevne energetske potrebe izračunavaju tako da se idealna tjelesna masa množi s 18.
  2. Određivanje idealne tjelesne mase – za ITM 24 i visinu od 182 cm , idealna tjelesna masa je 80 kg.
  3. Dnevne energetske potrebe: 80×18= 1440 kcal~1500 kcal

Sastavljanje jelovnika prema ugljikohidratnim jedinicama – vježba

Prema određenim dnevnim energetskim potrebama i prema broju potrebnih dnevnih obroka (ovisno o terapiji) odredi se zastupljenost pojedinih skupina namirnica u pojedinom obroku, prema tablici:

Nakon napravljene raspodjele skupina namirnica prema obrocima, biraju se namirnice iz određenih skupina prema tablicama namirnica u skupinama.

PRIMJER ZADATKA: Za osobu oboljelu od šećerne bolesti tipa 2 iz prethodnog primjera potrebno je sastaviti dnevni jelovnik.

Dnevne energetske potrebe su 1500 kcal podijeljene na 6 obroka:

 

PRIMJERI PITANJA ZA PONAVLJANJE I PROVJERU ZNANJA

  1. Navedi pet simptoma šećerne bolesti:

a)_____________

b)_____________

c)_____________

d)_____________

e)_____________

  1. Odredi jesu li tvrdnje točne ili netočne:
  2. Šećerna bolest tipa 1 nastaje zbog nedostatka vlastitog inzulina koji je uzrokovan oštećenjem beta stanica gušterače te gubitkom njihove funkcije:

TOČNO                     NETOČNO

  1. Šećerna bolest tipa 1 može se liječiti samo pravilnom prehranom:

TOČNO                     NETOČNO

  1. Šećerna bolest tipa 2 najčešći je oblik od kojeg obolijeva oko 90% osoba sa šećernom bolesti:

TOČNO                     NETOČNO

  1. Kod šećerne bolesti tipa 2, osim liječenja inzulinom, terapijski postupci koji se koriste kako bi se postiglo liječenje su pravilna prehrana i redovita tjelesna aktivnost:

TOČNO                     NETOČNO

  1. U prehrani treba isključiti koncentrirane ugljikohidrate, rafinirane namirnice, životinjske masnoće i alkohol:

TOČNO                     NETOČNO

 

  1. Dopuni:

______________________________ hrane je mjera koja označava brzinu i intenzitet povišenja razine glukoze u krvi nakon konzumiranja određene hrane.

_______________________________ je umnožak GI i količine ugljikohidrata koju sadrži određena namirnica

 

  1. Prema ADA (American Diabetes Assotiation) preporukama, namirnice se dijele u ______________________ skupina. Unutar svake skupine namirnice imaju istu _______________________ vrijednost i približan udio pojedinih________________________ .

 

  1. Koje skupine namirnica ne sadrže ugljikohidrate?

_____________________________________________________________________________

 

  1. Kod planiranja prehrane osoba oboljelih od šećerne bolesti nije važan indeks tjelesne mase (ITM) oboljelog:

TOČNO                     NETOČNO

 

  1. Svi oboljeli od šećerne bolesti trebaju dnevno imati 5-6 obroka:

TOČNO                     NETOČNO

 

  1. Kod oboljelih od šećerne bolesti tip 1 nije važno poznavanje energetske

vrijednosti hrane i sadržaja ugljikohidrata u hrani:

TOČNO                     NETOČNO