Dijetoterapija bolesti srca i krvnih žila

Dijetoterapija kod povišenog krvnog tlaka

Povišen krvni pritisak ili hipertenzija je najčešća bolest suvremenog svijeta. Među uzrocima hipertenzije spominju se nasljedni faktor, pretjerani unos soli, stres i neredovito uzimanje propisane terapije. Osim lijekova potrebno je primijeniti način života – povećati tjelesnu aktivnost i pridržavati se mjera pravilne prehrane.

U velikom broju slučajeva se pravilnom prehranom tj. promjenom stila života, može pomoći u terapiji hipertenzije tako da se reducira broj i jačina lijekova koji se uzimaju. Redukcija prekomjerne tjelesne mase prvi je parametar o kojem treba voditi brigu kod liječenja hipertenzije. Tako se npr. krvni tlak može sniziti za 2-4 mmHg po izgubljenom kilogramu. Međutim, ne treba pokušavati radikalnim dijetama u kratkom vremenu izgubiti višak kilograma jer je to još lošije za organizam, a izgubljeni kilogrami će se nakon dijete vratiti. Cilj bi trebao biti promjenom prehrambenih navika polako, ali dugoročno mršavjeti.

Prvenstveno treba smanjiti unos soli u organizam. Potrebe ljudskog organizma su svega 5 g soli/dan, a potrebna je radi održavanja krvnog tlaka i pravilnog rada živčanog sustava. No pored one soli koja se koristi za soljenje hrane, čovjek unosi u organizam i tzv. “skrivenu sol” koja se u prilično velikim količinama dodaje industrijskim proizvodima, naročito mesnim. Tu su i sirevi, sjemenke, grickalice, pekarski proizvodi. Ako unos soli premašuje potrebe, ona će uzrokovati povećani krvni tlak. U istraživanju bolesnika koji su smanjili unos soli za prosječno 3 g/dan nakon 15 godina utvrđen je manji rizik od bolesti srca i krvnih žila za 25 % i manji rizik od ukupne smrtnosti za 20 %. Potrebno je u prehrani povećati broj zdravih obroka s puno povrća, voća tj. prirodnih izvora vitamina i minerala. Hrana koja sadrži masti ne smije se izbaciti iz prehrane jer su masti sastavni dio zdrave ishrane. Dovoljno je da količine unesenih masti budu reducirane i da se masti životinjskog porijekla izbjegavaju koliko god je to moguće. To se posebno odnosi na mesne prerađevine (kobasice, salame i slično) i mliječne proizvode (tvrdi punomasni sirevi). Masti koje u sebi sadrže puno nezasićenih masnih kiselina, kao što su u maslinovom, suncokretovom ili kukuruznom ulju, su masti koje pozitivno utječu na smanjenje vrijednosti masnoća u krvi. Riba se preporuča jesti 1-2 puta tjedno. Mliječne proizvode sa smanjenim udjelom masti potrebno je dnevno konzumirati 2-3 serviranja. Potrebno je izbjegavati namirnice s rafiniranim jednostavnim šećerima. Prilikom kuhanja, pokušati hranu soliti što manje i umjesto soli koristiti više druge začine, koji često imaju i određena ljekovita svojstva. Konzervirane i industrijski prerađene namirnice potrebno je reducirati ( naročiti namirnice s natrijevim-glutamatom). Sve navedeno, primjer je tzv. DASH –dijete za hipertenziju koja se danas smatra najboljom dijetom za liječenje hipertenzije.

 

Planiranje prehrane kod povišenog krvnog tlaka – vježba

 

Dijetoterapija kod poremećaja masnoća u krvi

Dijetoterapija kod poremećaja masnoća u krvi

Organizam treba masti za normalno funkcioniranje. Ti vrijedni sastojci hrane su dobri ako se koriste u malim količinama, ali postaju opasne za zdravlje organizma kada se uzimaju u povećanim količinama. Do tih prekomjernih količina dolazi se na gotovo neprimjetan način jer su izvori masti u hrani vrlo brojni. Poremećaji masnoća u krvi i uvećane vrijednosti ukupnih lipida, triglicerida i LDL-kolesterola predstavljaju jedan od glavnih čimbenika za razvoj kroničnih upalnih bolesti, srčanog i moždanog udara. Povećana koncentracija kolesterola u krvi zove se hiperkolesterolemija, a povišenih triglicerida u krvi hipertrigliceridemija. Pravilnim prehrambenim navikama i tjelesnom aktivnošću moguće je utjecati na njihovo smanjenje.

U prevenciji i dijetoterapiji kod poremećaja masnoća u krvi preporučuje se model mediteranske dijete. Potrebno je strogo ograničiti unos masnoća bogatih zasićenim masnim kiselinama (mesa, maslaca, kakao maslaca, tvrdog sira) i transmasnih kiselina (glickalice, pržena hrana, različiti pekarski proizvodi, industrijski slatkiši). Unos zasićenih masnih kiselina nikako ne bi trebao prelaziti 7% ukupnih dnevnih energijskih potreba, a transmasti svega 1%. Prednost u prehrani treba dati uljima bogatim jednostruko nezasićenim masnim kiselinama (maslinovo i druga netropska biljna ulja) i proizvodima bogatim omega-3 masnim kiselinama (masna riba, neka biljna ulja, orašasti plodovi, lanene sjemenke). Preporučuje se izbjegavanje unošenja pretjeranih količina jednostavnih ugljikohidrata. Prehranu je potrebno obogatiti kvalitetnim izvorima proteina (nemasna mesa različitog podrijetla, riba, soja, svježi posni sir, bjelanjci, leguminoze, sjemenke, integralne žitarice). Potrebno je ograničiti unos alkohola te smanjenje unosa soli. Preporučuju se namirnice bogate netopljivim prehrambenim vlaknima (povrće, voće, mahunarke, cjelovite žitarice). Također je važna redovita tjelesna aktivnost.

 

Planiranje prehrane kod poremećaja masnoća u krvi

PRIMJERI PITANJA ZA PONAVLJANJE I PROVJERU ZNANJA

1. Zaokruži što je točno za DASH dijetu za liječenje hipertenzije:

a)Važno je smanjiti unos soli u organizam, naročito namirnica koje sadrže „skrivene „ soli

b)Treba iz prehrane potpuno izbaciti hranu koja sadrži masti

c)Mlijeko i mliječni proizvodi trebaju biti sa smanjenim udjelom masti

d)Treba izbjegavati hranu koja sadrži aditive, naročito natrijev-glutamat

2. Povećana koncentracija kolesterola u krvi zove se ____________________, a povišenih triglicerida u krvi ________________________ .

3. Navedi pet preporuka u dijetoterapiji poremećaja masnoća u krvi:

a)________________________________________________

b)________________________________________________

c)________________________________________________

d)________________________________________________

e)_________________________________________________

  1. Unos zasićenih masnih kiselina nikako ne bi trebao prelaziti 15% ukupnih dnevnih energetskih potreba, a transmasti svega 1%.

TOČNO                                   NETOČNO

 

5. Kod poremećaja masnoća u krvi prednost u prehrani treba dati:

a)Suncokretovom ulju

b)Kokosovom ulju

c)Maslinovom ulju

 

6. Kod poremećaja masnoća u krvi preporučuje se konzumirati:

a)Bjelanjak

b)Žutanjak

c)Cijelo jaje