Dijetoterapija uričnog artritisa (gihta)
Giht je upala zglobova nastala nakupljanjem mokraćne kiseline koja je nusprodukt razgradnje purina ili otpadnih produkata tijela. U organizmu se mokraćna kiselina razgrađuje u krvi i eliminira urinom. Kada tijelo poveća proizvodnju mokraćne kiseline ili ako bubrezi ne eliminiraju dovoljno, dolazi do nakupljanja mokraćne kiseline oko zglobova što izaziva upalne procese, odnosno giht.
Da se spriječe upalni procesi, odnosno akutne faze gihta, potrebno je pridržavati se dijete bez purina. Tijekom akutne faze (u stanju napada) važno je izbjegavati namirnice bogate purinom tj. ne konzumira se meso. Kasnije, kada se stanje napada smiri postupno se uvodi meso, kuhano i nemasno koje se konzumira za ručak , a ne za večeru jer su napadi gihta češći noću. Važno je izbjegavati namirnice životinjskog podrijetla bogate purinom dok se kod namirnica biljnog podrijetla udio purina smanjuje kuhanjem (vodu je potrebno baciti), te ih je dozvoljeno konzumirati, ali u umjerenoj količini. Preporuča se konzumirati 5 obroka dnevno. Kruh (preporuča se bijeli kruh, ne sa sjemenkama) sadrži manju količinu purina, te se može konzumirati, ali umjereno u manjim količinama. Šećer treba izbjegavati pa se pića i kompoti trebaju konzumirati nezaslađeni. Potrebno je izbjegavati masnu hranu, a salate pripremati s manjom količinom maslinovog ulja. Mlijeko i mliječni proizvodi mogu se konzumirati, ali s manjim udjelom masnoće.
Planiranje prehrane kod uričnog artritisa (gihta) – vježba
Dijetoterapija osteoporoze
Dijetoterapija osteoporoze
Osteoporoza je metaboličko oboljenje kostiju, karakterizirano gubitkom koštane mase koja se događa zbog izlaska kalcija iz kostiju. Posljedica tog poremećaja je veći rizik lomova kostiju i teže, ponekad gotovo nemoguće zarastanje lomova i ponovno okoštavanje. To je bolest visoke učestalosti, progresivna i sustavna, obično se javlja u starijoj dobi, ali se može prevenirati. Prevencija se uglavnom postiže uzimanjem hrane bogate kalcijem, redovitom tjelesnom aktivnošću i vođenjem zdravog života uz šetnje i boravak na suncu i svježem zraku radi vitamina D.
Osnovni izvor kalcija u prehrani su mlijeko i mliječni proizvodi. Preporuke su 800 mg kalcija dnevno za osobe do 50 godina starosti, a kod starijih od 1200 do 1500 mg na dan. Osim mlijeka, dobri izvori kalcija su kelj, brokula, špinat, crveni radič, soja, slanutak, pšenične mekinje, bademi, lješnjaci, rogač, suhe smokve i dr. Uz kalcij je potreban i fosfor koji prema preporukama treba biti u omjeru 1:1 s kalcijem, kakav je u mlijeku. Dobri izvori fosfora još su voće, neke vrste povrća i začinsko bilje. Također je važan i vitamin D, jer ako je razina vitamina D u krvi niža od potrebne rizik od osteoporoze je veći. Dobri izvori vitamina D su riblja ulja, losos, sardine, žumanjak jajeta, goveđa jetra, gljive i dr. Potrebe za vitaminom D kreću se između 200-400 IU dnevno (5-10 μg).
Planiranje prehrane kod oboljelih od osteoporoze – vježbe
PRIMJERI PITANJA ZA PONAVLJANJE I PROVJERU ZNANJA
- Što je urični artritis ili giht?
________________________________________________________
- Koja se dijeta preporučuje kod gihta?
________________________________________________________
- Kod mesa se udio purina smanjuje kuhanjem:
TOČNO NETOČNO
- Popuni tablicu:
5. Kod gihta se preporučuje:
a)mahunarke
b)svježe sezonsko povrće
c)gljive
- Što je osteoporoza?
____________________________________________________________________
- Navedi tri mjere prevencije osteoporoze:
a)____________________________________________________________________
b)____________________________________________________________________
c)____________________________________________________________________
- Dobri izvori kalcija su(zaokruži točne odgovore):
a)Jaja
b)Brokula
c)Mlijeko
d)Jabuke
9. U kojem omjeru trebaju biti kalcij i fosfor u namirnici da bi njihovo iskorištenje u organizmu bilo najbolje:
a)2:1
b)1:1
c)1:2
d)Za iskorištavanje u organizmu nije važan omjer
10. Uz kalcij, za prevenciju osteoporoze važan je vitamin:
a) A
b) B-kompleks
c) C
d) D
e) E
f) K
11. Osobe starije iznad 50 godina imaju:
a) Manje dnevne potrebe za kalcijem od mlađih osoba
b) Iste dnevne potrebe za kalcijem kao i mlađe osobe
c) Veće dnevne potrebe za kalcijem nego mlađe osobe